Vjetrovi Jadrana


 

Vjetar je horizontalno gibanje zraka koje nastaje uslijed nejednakosti tlaka u atmosferi zbog meteoroloških mijena i  određen je brzinom, smjerom i jačinom.

Brzina vjetra mjeri se pomoću “anemometra” a izražava se uobičajenom jedinicom za brzinu – metrima u sekundi, kilometrima na sat, čvorovima ili specijaliziranom jedinicom – beaufort (čitaj “bofor”). Odnos ovih jedinica vidljiv je iz sljedeće tablice:

 


(slika 1. Beaufortova ljestvica jačine vjetra!)

Najjači vjetar u Hrvatskoj je bura koja puše s kopna prema moru, iz pravca sjeveroistoka i jugo koje puše iz pravca jugoistoka. Bura uobičajeno traje tri dana i karakteristično je da puše na mahove i osobito je jaka u Tršćanskom zaljevu, na kompletnom području podvelebitskog kanala gdje na području Senja i Bakra dosiže i do 180 km/h. Bura olujne jačine puše najčešće od listopada do ožujka. Nasuprot njima, krajevi s najslabijom burom jesu: zapadna obala Istre, područje južno od Biograda pa sve do Trogira, zatim od poljičke obale do Dugog Rata. Moglo bi se reći da je bura najslabija tamo gdje su primorske planine niže od 600 metara ili su udaljene od obale više od 4 kilometra.

Vjetrovi na Jadrankom moru

Promatramo li ružu vjetrova u našem priobalju možemo naći sljedeće vjetrove:

 

 

  • tramontana – N – (S) sjever – Hladan vjetar sličan buri, ali stabilniji. To je prohladan vjetar umjerene jakosti (ponekad može biti i vrlo jak) koji najčešće puše pri vedrini. Njegova je pojava vjesnik proljepšanja vremena.
  • burin – NNE – (SSI) – vjetar koji puše noću s kopna, pretežno iz NNE na sjevernome Jadranu, a često iz E ili SE na južnome dijelu.  Burin je slab vjetar duž hrvatske obale Jadrana. Smjer puhanja burina podudara se sa smjerom bure.
  • bura – NE – (SI) – najjači vjetar na Jadranu, puše s kopna preko planina na more, često na mahove i promjenjiva smjera.
  • grego levante – ENE – (ISI) -jak vjetar koji zimi puše
  • levanat - E – (I) – istočnjak, često istih obilježja kao i bura, ponekad i topli vjetar lijepog vremena. Kada dostigne znatnu jakost dobija ime “levantara”.
  • jugo – SE – (JI) – ili široko, vjetar jugoistočnog smjera koji uglavnom donosi kišu i loše biometeorološke prilike. Jugo češće prelazi u lebić nego u buru.
  • oštro – S – (J) – je čisti južnjak, karakterizira ga velika jačina, i relativno malo vrijeme trajanja. To je topao i vlažan vjetar. Većinom je oštra prijelazna faza između juga i lebića.
  • maestral obalni - SSW – (JJZ) -
  • lebić - SW – (JZ) – je kratak vjetar, često zapuše nakon juga. Može biti jak i tada se zove lebićada. Ako se za vrijeme puhanja lebića uz vedro ili djelomično oblačno nebo na zapadu pojavi nova naoblaka, lebić će pasti, a vjetar će opet skrenuti na jugo što je gotovo siguran znak dolaska druge ciklone.
  • garbin – WSW – (ZJZ) -
  • pulenat – W – (Z) – ponent, punenat ili pulent je rijedak vjetar kod nas. Kada je jak naziva se pulentada.
  • maestral - NW – (SZ) – u pravilu ugodan ljetni vjetar koji za lijepa vremena uobičajeno puše svakog dana, počinje oko 8:00 sati, najjači je oko 14:00 sati a prestaje oko 18:00 sati pa sve do zalaska sunca, donoseći lagano rashlađenje u toplim danima. Jačine je 3 do 5 bofora što ga čini idealnim vjetrom za jedrenje.