Brancin


Brancin / Lubin, Dicentrarchus labrax

Brancin je vrlo močna riba za koju se sa pravom smatra kako je vladar obalnog mora. Grabežljivac poput njega sa krupnom glavom i velikim i snažnim ustima u stanju je napasti plijen prilicno nerazmjeran njegovoj velicini. Unutrašnjost usta puna sitnih zubiju koja podsječa na brusni papir onemogućuje bijeg plijenu koji završi u njezinim ustima.

Ostali narodni nazivi:lubin, dut, levrek, smudut, vuk i posljednjih godina sve češći među ribolovcima – branko!
Strani nazivi:engl. European Seabass; franc. Bar europeen; njem. Seebarsch; tal. Spigola
Vrijeme mrijesta:Kraj jeseni i početak zime
Porodica:Moronidae (brancini)
Bliski rođaci:kirnja, kanjac, vučić i pirka

 

Izgled

Samo tijelo brancina je dosta specifično i lako prepoznatljivo. Boje je na gornjoj strani olovno-sive, u sredini srebrenkaste te na donjoj strani srebrenkasto-bijele.
Krupna glava, izduženi rep te snažan i dosta velik rep omogućavaju mu brze i efikasne napade gdje kao pobjednik većinu vremena prolazi baš brancin. Vidljiva je bočna linija te pjege koje su prisutne samo u mlađih primjeraka te rastom samog brancina postepeno nestaju.
Duljine je do jedan metar, najveće težine do 14-15 kg sa relativno čestim primjercima od 5-8 kg međutim najčešće se love primjerci od oko 0,50 kg.

Obitavališta

Obitava u vodama Mediterana ali i Atlantskog oceana. Brancina možemo naći uzduž čitave jadranske obale, u mutnom i bistrom, slanom i manje slanom moru te ušćima rijeka neovisno o tipu dna. Najčešće obitava u moru od 2 – 10 metara dubine, te iako se vjerovalo kako ne zalazi dublje od 15 metara, zadnjih godina ga se sve više može sresti i na dubinama večim od 20 metara. Brancin voli pjeskovita, kamenita i posedonijom obrasla tla. U potrazi za plijenom učestao je u svim uvalama i lukama pa čak i u blizini ljudskih naselja. Izrazito je teritorijalna riba te se na istom području zna zadržat i po nekoliko mjeseci. Ustvari, mogli bi smo reći kako je brancina moguće sresti na svim mjestima gdje se nalaze jata sitne ribe poput gavuna. U RH najpoznatija lovišta brancina nalaze se u okolici zapadne Istre, Novigradsko more, Velebitski kanal, Šibenski zaljev te ušće Neretve te ostali uski morski prolazi (Osorski tjesnac, ušće Zrmanje u more, uvala Karinskog mora, kanal između Velog i Malog Brijuna, područje Murtera kod kanala Vranskog jezera, mosta između Ugljena i Pašmana itd…). Veća jata formiraju u dva razdoblja, od početka mrijesta krajem prosinca te tijekom proljeća, kada se more počne naglo zagrijavati te dosegne temperaturu od 17 °C

 

Ishrana = Plijen

Osnovnu ishranu brancina čine gavuni, papaline, inćuni te male jegulje , tj. plijen koji se većinom nalazi na području njegova obitavališta. Vrlo često napada i veći plijen, poput cipla a ponekad u svoj jelovnik uvrsti i rakove.
U vrijeme seobe, u proljeće prema rijeci i u jesen prema moru brancini love u većim jatima. Za lov koriste dosta specifičnu taktiku. Kada su neaktivni nalaze se u dubljem dijelu vode. Kada lov počne dižu se prema površini i tjeraju plijen prema obali gdje nemaju načina za bijeg te je sam čin lova vrlo često efikasan.

U normalnim okolnostima kada ne love u jatima brancin rabi tehniku „čeke“ te vrlo rijetko progoni plijen. Skriven u zaklonu budno prati zbivanja te čeka neopreznu ribicu. Ishod je jasan, streloviti napad i… tko živ tko mrtav. Upravo zato jest posebno važno da svoje sisteme zabacujete kraj prirodnog ili umjetnog zaklona, primjerice bove.

 

Ribolov brancina / lubina

Iako trenutno u RH ne postoji lovostaj na brancina radi mrijesta koji se događa između siječnja i ožujka, ipak je potrebno poštivati neke odredbe uvedene radi zaštite brancina i sveukupnog ribljeg fonda. Trenutno minimalna lovna veličina na brancina iznosi 23 cm. Molimo sve sportske ribolovce da se drže navedenih mjera, naravno nije na odmet i koji centimetar više…

Najbolje vrijeme za lov na brancina jest u svitanje te sumrak. Dnevni lov daje dobre rezultate samo u slučaju mutne vode i/ili većih valova uzrokovanih jugom.

Vrlo velikih broj sportskih ribolovaca tvrdi kako je brancin jedna od riba čija aktivnost uvelike ovisi plimi i oseci. Naime, tijekom promjene kurenta aktivnost brancina je najveca te se većina sportskih ribolovaca tada može nadati dobrom ulovu!
Sam pribor za lov brancina je vrlo različit te ovisi o mjestu i načinu ribolova. Kako postoji velika mogućnost ulova većih, gotovo kapitalnih primjeraka, tako i oprema korištena u morskom ribolovu na brancina treba pratiti kvalitetom svakog dijela korištene opreme.

Neovisno o vrsti ribolova koji preferiramo, za ribolov brancina bitno je koristiti fluoro-karbonski predvez dužine ne manje od 1 metar, udica vezana „Albright“ čvorem.

 

Tereni na kojem je idealno lovit brancina

Kako je ulov moguć na svim terenima koja bi smo mogli nazvati stalnim staništima, ipak, što smo naveli u dijelu „obitavališta“, brancin najviše voli pjeskovita i kamenita dna obrasla posidonijom. Međutim, slobodno možemo ustvrdit kako ga u sjevernim i srednjim dijelovima Jadranskog mora ipak ima više nego u južnim, uz izuzetak ušća rijeke Neretve. Smatra se jednom od najpokretljivijih riba koja se često zadržava oko luka i u blizini naselja, ali isto tako pokraj riječnih ušća.

 

 

Ribolov brancina sa obale

 

Spinning brancina

Za ribolov” špinanjem” preporuka je korisiti dvodijelne ili trodijelne semi-parabolic štapove izrađene od karbona (ili nekog drugog laganog materijala) koje će vam omogućiti Iako višesatno zabacivanje te idealno vrijeme kontriranja prilikom ugriza. Iako postoje različite priče o samoj uspješnosti spinnanja na brancina slobodno možemo utvrditi kako je to taktika koja djeluje i može donijeti kapitalne rezultate, najveći problem kod ove vrste ribolova jest pogoditi način samog vođenja varalice. Nekad tradicionalno najuspješnija metoda spinnanja poput laganog povlačenja varalice može rezultirat samo zainteresiranošću brancina, no ne i pokušajem griza.
Preporuka je mjenjati samu taktiku povlačenja kod češljanja obale, od laganog povlačenja do mjenjanja smjera kretanja te cimanja štapa u svrhu glume kako se radi o ranjenoj ribici. Vrlo često jednostavan dodatak varalici poput crvenog konca umotanog oko zadnjeg kraja varalice može polučit zanimljive rezultate.

Varalice za lov brancina

Što se tiče samih varalica, preporuka je korištenje varalice veličine od 5–10 cm, najbolje sa silikonskim ribicima i jeguljama (poput team Cormoran “Splash Walker”, standarnih varalica plave boje (gavun) ili ako lovimo u mutnom – žarkim bojama poput žute, crvene, rozne itd… Od proizvođača izdvajaju se Rapala model Original, plastični Husky Jerk te Long Cast koji nudi dalji izbačaj, DTD gavun Crystal te wobbler varalice – Owner model Deka Hamakuru te Lucky Craft Slender Pointer 67MR te moštvo modela iz Yamashitine ponude! Dobre rezultate daje i imitacija iglice pa svakako preporučamo da je isprobate.

 

Ribolov brancina plovkom

Za ribolov brancina plovkom obično se koriste duži bolognese štapovi dužine od 5 – 7 metara i odgovarajući najlon debljine od barem 0,20 mm. S obzirom kako je brancin grabežljivac uvijek je preporučljivo koristiti fluoro-karbonski predvez dužine 1 m te debljine ne manje od 0,10 mm, naravno ako se radi o kvalitetnom i renomiranom proizvođaču. Odabir plovaka ovisi o uvjetima prilikom ribolova. Lovimo li u blizini obale te uvjetima mirnog mora koristi ćemo fiksne plovke od cca 5 gr nosivosti. U slučaju nemirnog mora, što je preporuka za lov brancina, koristit ćemo wagler plovke od 7 i više grama. Ukoliko lovimo u dubljim vodama dalje od obale koristit ćemo sistem sa kliznim plovkom, takodjer nosivosti od oko 5 gr.
Preporuka udica su one dužeg vrata, veličine od 8 – 11 te vrlo bitno, renomiranog proizvođača. Posljednje što želimo jest da već ulovljenu ribu izgubimo radi nekvalitenog najlona i/ili udica.

Kako kod ribolova plovkom nemamo mogućnost češljanja svakog dijelića obale vrlo je bitno da ribu dovedemo na mjesto ribolova. Ukoliko postoji mogućnost, poziciju ćemo prihranjivati nekoliko dana pomoću lako dostupnog mamca poput crvića korištenog u slatkovodnom ribolovu i dostupnom u gotovo svakoj trgovini ribolovne opreme. Čak i primama sa tek nekoliko desetaka crvića tijekom samog ribolova mogla bi biti dostatna da ribu dovede do pozicije a da je ujedno ne nahrani (iako, preporuka je uvijek brumanje sa komadima srdele koja je neizostavni dio ješke u lovu na brancina). Od ostalih mamaca preporuka su kozice, morski crv, školjke, živi mamci cipla, špara i kneza, meso srdele, žive ribice i lignje.
Jednom kada brancin zagrize otpor koji pruža je najveći u početku, međutim vrlo brzo se zamara tako da ga bez problema možete izvaditi na obalu.

Ukoliko ćete kao mamac koristiti živi mamac, lako je moguće da umjesto brancina uhvatite ugora, pa sam mamac prilagodite ovisno o terenu na kojem se lovi (puno hridinastih stijena = potencijalno puno ugora).  Najbolje vrijeme za ovakvu vrst ribolova jest kasna jesen i rana zima u jutarnjim ili večernjim satima.

 

Primama za brancina. Što on to voli?

Primama za brancina, jednako kao i za ribolov bilo koje druge vrste riba, jest preporučljiva međutim nije obvezatna. Naime, neki ribolovci uživaju u samom češljanju obale prilikom ribolova brancina. U tom slučaju količina sportske sreće, pravilnog odabira mamca i ostale opreme uvelike utječe na krajnji rezultat.

Ukoliko vam je draže krenut stopama većine ribolovaca kojima je brum prilikom ribolova bilo koje ribe obavezan tada vam preporučamo nekoliko mogućih „recepata“ za brum lubina:

Srdela – kao brum preporucljivo je smljevit srdelu na manje komadice, izmjesat ju sa starim kruhom i morskom vodom te bacit tako da se rasprši prilikom udara u vodu. Na taj način ostaje primamljiv oblak koji će privući brancine, orade i ciple.
Inćuni – jednako kao i sredela mljeveni inćun je odličan način za privući brancina.
Ribolovni napoj -  Nekoliko ribica, inćuna, sredela i ostalih ostataka stavit u kantu te ostavit na sobnoj temperaturi. Svakodnevno odlagat ostatke kruha, juhu, ulje od prženja i slično. Nakon tjedan dana sadržaj kante ulit ispod štapa i uživat u bogatstvu riba koje je vaš kućni brum doveo do vašeg štapa.
Peleti – moguće je nabavit i pelete koji će ispuštati savršeni poželjan oblak mirisa te privlačit ribu na željeno mjesto.

Brum vršit kroz nekoliko dana, uvijek u isto vrijeme i sa ješkom kojom planiramo lovit. Ukoliko to nije moguće tada pokušajte brum obavit barem pola sata prije samog ribolova ali sa jako usitnjenim komadićima iste ješke, čime čemo ribu privući na željeno mjesto ali je istodobno nećemo nahraniti.

//o ješkama za ribolov na Jadranskom moru

 

Ribolov brancina sa broda

 

Panula na brancina

Uz podvodni ribolov jedna od najčešće korištenih tehnika lova na brancina. Mogučnosti za lov brancina pružaju nam se tijekom cijele godine, no najbolje šanse imamo ujesen te posebno po zimi. Najbolje vrijeme za panulu jest tiho vrijeme sa malo valova, posebice nakon kiše kad se more zamuti. Unatoč činjenici što je grabežljiva riba, brancin je veoma oprezan te je preporučljivo loviti sa malo veće udaljenosti od obale, za što je panula gotovo idealna.

Iako ne postoji jednostavan recept za uspješnu panulu, radi samih specifičnosti svakog okruženja a čak i plovila, možemo barem navesti i podijeliti osnovne smjernice za izradu sistema panula za brancina.Ovisno o tipu panule, lagane ili srednje, koriste se drugačiji štapovi te ostali prateći pribor.

 

Štapovi iz pribora za laganu panulu brancina nisu iz kategorije tvrdih i teških štapova, već je poželjno koristiti čvrst i elastičan, najčešće dvodijelni štap od 3,5m snage 30-60 lb ili pak teleskopski od 5m snage 50-100lb, te najloni debljine 0,33 mm te obavezno fluorokarbonski predvez debljine 0,28 mm ili manji, kao npr. Colmic Seguar.
Štapovi iz pribora za srednju panulu brancina su jači teleskopski štap dužine 5m, snage 50-100lb ili pak 100 – 200 lb, te najloni debljine 0,60 mm uz obavezan fluorokarbonski predvez debljine 0,50mm.

Prilikom panule prakticira se lov sa raznim umjetnim mamcima i varalicama. Mamci za brancina su vrlo značajan dio panule – male jegulje, cipli, pauk, knez bit će savršen mamac. Udice se koriste tako da se riba-mamac majprije kroz usta zakvači sa laganim jiggom., a od njega udicom koja se zabada po kožu mamca. Jigg se koristi da se mamac pri povlačenju ne bi okretao oko svoje osi, čime bi smo unaprijed osudili ribolov na neuspjeh. Sam jigg mora biti težak samo nekoliko grama, od 2-4, kako mamac ne bi tonuo preduboko. Ukoliko koristimo prirodne mamce preporučaju se udice od veličine 6 naviše (po Mustadu).

Umjetnu plastičnu lignju preporučeno je korisititi samo ako pri ruci nemamo neku od varalica, veličine od 7 cm naviše, dostupne iz ponude više proizvođača: Yo-zuri, Yamashita, Rapala, Duela, DIP, Alceda itd.. Naravno, slobodno isprobajte, nikad niste sigurno kad i usjpešna imitacija lignjice neće privući branka.

 

Podvodni ribolov brancina

Jedini pravi način za lov brancina, rekli bi oni pravi zaljubljenici u more i podmorje. I vjerojatno bi bili u pravu! Jednostavno nema boljeg načina za lov lubina od podvodnog ribolova.

Brancin je riba čije ponašanje je uglavnom nepredvidivo, što radi proteklih susreta s ribolovcima a što radi promjena u ponašanju samog brancina, čiji uzrok leži u svim mogućim aspektima – od doba dana, bistroće mora do trenutnog vremena. Imajte na umu da brancin obitava u blizini ušća rijeka te područjima bogatim vruljama te je ovaj dio podmorja najbolji kako za ostale tehnike, tako i za podvodni ribolov na lubina.

Najbolji period za podvodni ribolov na brancina jest od početka studenog do polovine prosinca. Krajem prosinca, kada počinje mrijest brancin se skuplja u veća jata te dosta agresivno napada sve morske organizme, kada dobar znak prisutnosti brancina daju jata manjih riba koje se često počnu nervozno i strelovito kretati morem. Tijekom tog perioda trebamo tražiti pozicije na kojima se mješaju pješćano i kamenito tlo, često obraslo posidonijom. Na takvim dijelovima dna potrebno je vršit čeku te promatrat ponašanje manjih jata riba koje bi mogle signalizirati dolatak brancina. Čeke se rade protiv smjera morske struje, u položaju paralelno sa obalom jer brancin redovito pliva niz morsku struju. Ukoliko su vremenske prilike nepovoljne, kao što su veliku valovi potrebno se jednom rukom držati za kamen kako bi se moglo kontrolirati lelujanje ribolovca, što je brancinu dovoljan znak da nas zaobiđe u širokom luku.

Tijekom ljeta, posebice sredinom dana brancina se često može sresti kako se odmara pod nekim većim kamenom u plićaku. Takav kamen je redovito veća, okruglasta stijena ispod koje je glatko ulegnuće. Odbljesci njegovog tijela tada su vidljivi iz veće udaljenosti a približavanje mora biti postpuno, na način da se podvodni ribolovac ponaša nezainteresirano. Idealne puške za ovakvu vrst podvodnog ribolova jesu one srednjih dimenzija, dužina od 90 cm naviše.

Iako je najpopularniji način podvodnog ribolova brancina „na čeku“, nerijetko se zna dogodit da znatiželjni brancin sam dođe do ribolovca, pečačeći sam svoju sudbinu…

Brancin 5kg from Peter Valencic.

ZAKLJUČAK O BRANCINU:

Sam pogled na brancina otkriva kako se radi o vrlo lukavoj i inteligentnoj ribi sposobnoj da preživi u različitom okolišu. Međutim, u posljednje vrijeme je vidljiv trend opadanja broja jedinki u moru, te se nadamo da će se ipak usporiti edukacijom svih povremenih i sportskih ribolovaca, kako bi se ovaj dragulj Mediterana ipak zadržao puno duže od nas samih….

Puštajte nedorasle primjerke i ne zaboravite kako „,more pamti i vraća…“.