Ribolov štuke živim mamcima
RIBOLOV ŠTUKE KEDEROM
Štuku možemo loviti raznim tehnikama kao što su varaličarenje, mušičarenje, ribolov mrtvim mamcima i ribolov živim mamcima (kederima). Kao što sam naslov govori, ovoga puta ću pisati o meni omiljenoj tehnici, ribolovu štuke živim mamcima.
Živim mamcima možemo loviti dubinskim sistemima i sistemima na plovak. Ipak, najviše volim koristiti sisteme sa plovkom, jer upravo korištenje plovka pruža posebnu čar i adrenalin, ne samo u ribolovu štuke, nego i kod ribolova bijele ribe, šaranskog ribolova, te ribolova ostalih grabežljivaca poput smuđa, soma, grgeča i sl. Danas mnogi ribiči koriste razne “moderne” tehnike za ribolov štuke kao što je varaličarenje i mušičarenje ili pak kao mamac koriste slatkovodne, pa čak i morske mrtve ribe. Koriste se razna ulja i dipovi za primamu i sl. Na nekim vodama se čak zabranjuje lov živim mamcima, što zbog moralnih, što zbog nekih drugih razloga. Svaka tehnika ima svoju čar i daje bolje rezultate u određenim situacijama, ali ipak korištenje živih mamaca daje najbolje rezultate, osobito kad je riječ o ribolovu kapitalnih štuka.
možda vas zanima i…//ribolov štuke varalicom
PRIBOR I OPREMA
Dužinu i jačinu štapa određuju uvijeti na vodi na kojoj lovimo. Duže štapove koristimo kada nam je potrebno daleko zabacivanje, a kraći štapovi će odlično poslužiti na teško pristupačnim i zaraslim pozicijama gdje nam grane drveća ili strma obala onemogućava zabacivanje dužim štapovima. Takve pozicije obično kriju velike štuke koje se nalaze uz samu obalu, pa nije potrebno daleko zabacivati. Jačinu štapa odabiremo prema težini sistema i veličini kedera koje koristimo.
Možemo koristiti kvalitetnije dvodjelne ili praktične teleskopske štapove. Dvodjelni štapovi su najkvalitetniji, ali im je mana veća transportna dužina. Pošto ribolov štuke traje obično samo nekoliko sati, i najčešće su to jednodnevni ribolovi, najbolje je odabrati neke kvalitetnije teleskopske štapove sa kojih nećemo morati skidati sisteme i svaki put ih ponovo montirati. Role ne moraju biti velike, jer nam netreba veliki kapacitet špule, a najčešće se lovi na manjim daljinama ili uz samu obalu. Poželjno je da rola ima slobodni hod (baitrunner) ili brzu kočnicu. Za osnovnu nit najbolje je koristiti obični najlon u debljini između 0,30-0,40 mm. Obavezno se koriste predvezi od tankih sajli u dužini od minimalno dvadesetak centimetara. Štuka će često progutati mamac i udica će se ubosti duboko u ždrijelo, pa je poželjno u priboru imati duža kirurška klješta, kojima ćemo lakše izvaditi udicu, a da se pritom ne ozlijedimo na oštre zube. Velika i kvalitetna “keder” kanta je važan dio opreme.
Dobar i živahan keder najvažnija je stvar u ribolovu štuke. Kako bi rekli stariji štukolovci: “Dobar keder je pola štuke.”
IZBOR KEDERA
Kao mamac može nam poslužiti bilo koja vrsta ribe, pa čak i neke manje životinje poput žaba, miševa, guštera, zmija i sl. Pri odabiru mamca treba paziti, jer se neke vrste možda nalaze na listi zaštičenih životinja. Često ribiči zaobilaze neke vrste riba koje na vrhu peraja imaju oštre bodlje kao što su patuljasti somić ili neke ribe iz porodice grgeča. Korištenjem ovakvih riba kao mamac, ponekad možemo imati čak bolje rezultate nego sa klasičnim najčešće korištenim kederima poput babuške, crvenperke, žutooke, klena, deverike, uklije itd. Ako pri ribolovu štuke koristimo površinske sisteme, onda je za mamac najbolje odabrati riblje vrste koje se kreću pri dnu kao što je grgeč, patuljasti somić, brkica i sl.
Neumorno i panično kretanje kedera najprije će namamiti štuku na napad. Dobar “rad” kedera najčešće je najvažnija i presudna stvar za dobar ribolov štuke. Takve riblje vrste koje se kreću pri dnu montirane na površinskim sistemima, neumorno i panično će pokušati plivati prema dnu i tako mamiti štuku. Ako pak koristimo dubinske sisteme, onda je za mamac bolje koristiti ribe koje se kreću pri površini vode kao što su uklija, crvenperka, klen i sl. Zimi kad je temperatura vode jako niska, za kedere je nabolje odabrati ribe koje bolje podnose hladnu vodu, poput klena, grgeča, žutooke itd. Ljeti je temperatura vode visoka i količina kisika otopljenog u vodi je smanjena. Tada treba izbjegavati osjetljive vrste poput uklije, crvenperke, žutooke, a treba odabrati otpornije vrste od kojih je najpoznatija babuška.
Upravo babuška je najčešće korištena vrsta ribe za ribolov štuke ili soma, što zbog velike otpornosti i izdržljivoti, što zbog velike rasprostranjenosti. Također, ljeti nam često probleme mogu stvarati patuljasti somić ili neki kukci kao što je najčešće obrubljeni kozak.
Za ribolov na većim daljinama treba odabrati kedere sa žilavijim tijelom i jačom kralježnicom, kako nebi došlo do ispadanje kedera sa udice pri jačim izbačajima.
SISTEMI ZA RIBOLOV ŠTUKE ŽIVIM MAMCIMA
OBIČNA BALERINA
Sistem “balerina” je najjednostavniji i jedan od najstarijih sistema za ribolov štuke. Iz ovog sistema su uz neke dodatne preinake proizašli svi ostali sistemi. Još davno su naši preci koristili “balerinu” za lov štuke, koriteći drvene štapove ili uopće nisu koristili štap, već su sistem bacali rukom (handraub). Umjesto najlona se koristila obična debela špaga, a umjesto sajle, obična kruta žica. Mana ovog sistema je što zbog slobodnog kretanja kedera dolazi do čestog petljanja, zavlačenja kedera u granje, pa je potrebno često izvlačiti sistem iz vode, te ga ponovo zabacivati. Zbog toga je ovaj sistem najbolje koristiti na vodama sa strmom obalom bez prepreka u vodi. Poželjno je koristiti plutajući najlon ili dodati nekoliko kuglica plutajućeg materijala (pluto, stiropor, drvo) iznad glavnog plovka. Ovaj sistem obožavam koristiti na mjestima gdje se grane drveća nadvijaju nad vodom. Cijeli sistem zabacimo prema sredini vode a osnovni najlon prebacimo preko samog vrha grane. Zatezanjem i otpuštanjem najlona određujemo radijus kretanja kedera. Grana treba biti tanka i savitljiva, kako bi se prilikom griza štuke i našeg kontriranja najlon lakše oslobodio bez oštećenja.
USIDRENA BALERINA
Ovo je najčešće korišten sistem za ribolov štuke živim mamcima. Za razliku od obične “balerine”, ovaj sistem je usidren olovom za dno. Keder ima ograničeno kretanje u radijusu koji određujemo sa dužinom predveza (sajle). Kao i u svim ostalim sistemima veličinu plovka odabiremo prema veličini kedera. Treba odabrati minimalno veliki plovak, koji keder svojim kretanjem neće moći potapati. Težinu sidra (olova), također odabiremo prema veličini kedera. Keder svojim kretanjem nesmije pomicati olovo sa mjesta. Poželjno je koristiti klizne polovke i stopere zbog lakšeg zabacivanja, osobito pri ribolovu na većim dubinama. Predvez između sajle i olova mora biti slabiji u odnosu na osnovni najlon. Kod zamaranja štuke olovo može zapinjati za podvodne prepreke pa je bolje da ostanemo samo bez olova, nego bez ribe. Kederu moramo omogućiti kružno kretanje bez petljanja i uvrtanja najlona. Sistem se može izvesti na mali milion načina, a svaki ribič ima neke svoje omiljene izvedbe. Mogu se koristiti T-virble, perle i stoperi, gotovi nepetljajući sistemi, krute žice, bužiri, plastične cijevčice itd. Korištenjem stopera i perli možemo osim radijusa, ograničiti i visinu kretanja kedera po osnovnom najlonu. Petljanje sistema možemo smanjiti korištenjem običnih udica umjesto trokuka, debljih i kručih sajli, većih plovaka i težih olova, dodavanjem krutih žica ili plastičnih cijevčica u sistem itd. Najčešće sistem nije potrebno daleko zabacivati jer se štuka najbolje lovi uz samu obalu. Treba pronaći strmu obalu, potopljeno granje, drveće i ostale razne prepreke u vodi koje štuke vole koristiti kao zaklon. Nakon zabacivanja treba laganim okretanjem ručke na roli, zategnuti cijeli sistem kako bi dodatno smanjili mogućnost petljanja. Ovim sistemom se postižu najboljni rezultati u jesen, kada je i najbolje vrijeme u godini za ulov kapitalnih štuka. Definitivno najbolje vrijeme je listopad i studeni, kada se štuke kreću uz obalu i pojačano hrane. U ovo vrijeme možemo slobodno koristiti poveće kedere, i do pola kilograma jer su štuke jako proždrljive i kada jednom napadnu mamac, ne odustaju dok ga ne progutaju. Treba uzeti u obzir da štuka može progutati ribu do jedne trećine svoje težine. Kada na plovku uočimo napad štuke, nesmijemo odmah kontrirati. Prilikom napada hvata plijen poprečno na tijelo, a zatim ga okreće i guta od glave prema repu. To namještanje i gutanje može potrajati, osobito kod korištenja većih kedera. Neki ribiči broje 20-30 sekundi od napada do kontriranja, ali ipak je pravilnije čekati i promatrati ponašanje plovka. Nesmijemo reagirati na titranje i prvo potapanje, već treba pričekati da plovak krene najčešće prema otvorenoj vodi.
POVRŠINSKI SISTEM SA KLIZNIM PLOVKOM
Ovaj sistem je odličan za ribolov pri površini na većim daljinama. Osim za ribolov štuke, ovaj sistem se često koristi za lov soma u proljeće. Kao i sa ostalim površinskim sistemima najbolji rezultati se postižu u proljeće. Plovak mora biti klizni ali bez dodatnih antena i cijevčica koje bi se polomile pri opterećenju kod zabacivanja i zamaranja ribe. Predvez sa sajlom klizi iznad plovka ili se direktno kopča na plovak. Postoje specijalno izrađeni plovci sa bočnim kopčama koji su namjenjeni za ovakve i slične površinske sisteme. Iznad plovka i sajle nalazi se stoper kojim određujemo dubinu. Stoper treba postaviti uvijek na veću dubinu od dubine vode gdje lovimo. Najbolje je stoper postaviti za jednu trećinu više od dubine mjesta na kojem se lovi. Na kraju sistema nalazi se olovo iznad kojeg obavezno mora biti perla. Perla štiti čvor od oštećenja i spriječava zabijanje virble na olovu u plovak. Ovaj sistem je odličan za ribolov štuke u proljeće iznad pojaseva vodenih trava. U proljeće na zatravljenim vodama, vodeno raslinje još uvijek nije izraslo do površine vode. Olovo će pasti u travu a plovak će zadržavati predvez sa kederom točno iznad pojasa trave, gdje se obično kriju štuke. Za ribolov na većim daljinama treba koristiti veće i deblje udice sa većim kontrakukama. Nakon kvačenja kedera na udicu, dobro je još dodatno zakvačiti komad gume koji će služiti kao “osigurač”. Tako ćemo još dodatno spriječiti ispadanje kedera pri jačim izbačajima. Najveća mana ovog sistema je loše kontriranje. Do problema dolazi zbog velike udaljenosti predveza od olova, osobito pri ribolovu na dubljim mjestima.
OBRNUTI POVRŠINSKI SISTEM
Ovaj sistem se montira obrnuto od trećeg sistema, a podsjeća na montažu markera koji se najčešće koriste u šaranskom ribolovu. Osnovni najlon provlači se kroz virblu na olovu, zatim kroz perlu i plovak, a na kraju sistema vežemo sajlu. Prednost ovog sistema je što otpuštanjem najlona sa role možemo kederu omogučiti širi radijus kretanja. Također ima prednosti korištenja na tekućim vodama. Osnovni najlon se ne nalazi na površini, pa se znatno smanjuje otpor pri strujanju vode. Lagano strujanje vode će držati kedera dalje od osnovnog najlona, pa se tako znatno smanjuje petljanje sistema.
Velika prednost ovog sistema na jezerima je mogućnost zabacivanja na velike daljine pomoću sistema sa dva štapa, o kojem ćemo detaljnije u nekoj drugoj temi. Na tekućim vodama keder se kvači za usta a ne ispod leđne peraje. Kvačenjem za usta keder se u riječnoj stuji postavlja u prirodan položaj. Tako će keder ostati puno dulje živ, jer smo mu omogučili pravilno strujanje vode kroz usta i škrge, odnosno disanje.
DUBINSKI SISTEM
Ovo je identičan sistem kao “usidrena balerina”, ali u ovom slučaju ne koristimo plovak. Koristi se za ribolov na velikim dubinama i na rijekama. Najveća prednost ovog sistema je ribolov na tekućim vodama. Pošto se ne koristi plovak, omogućen je ribolov u jačim riječnim strujama.
Na jezerima, možemo zabaciti samo olovo bez predveza, a predvez sa kederom kopčamo na osnovni najlon i puštamo da se kao žičara spušta do virble koja služi kao graničnik. Tako će keder biti pošteđen zabacivanja i pada na površinu vode. Biti će zdrav i u najboljoj formi. Da bi nam sistem “žičare” uspio treba koristiti teža olova i loviti na manjim daljinama. Obično su to dublji dijelovi jezera sa strmom obalom.
SISTEM SA POTOPLJENIM PLOVKOM
Sistem sa potopljenim plovkom najviše se koristi na rijekama i na većim jezerima, gdje se sistemi pomoću čamca razvlače na velike daljine. Keder nesmije imati kontakt sa dnom jer će se zavuči u travu ili će samo mirno ležati na dnu. Keder će pokušati bilo što koristiti kao zaklon, pa čak i samo dno, gdje će se umiriti i osjećati sigurno. Potopljeni plovak služi da odigne kedera od dna i tako privuče pažnju štuke. Keder će neumorno pokušavati plivati prema dnu, pa će tako i pomicati plovak.
Pomicanje plovka može još dodatno privući pažnju štuke, i ostalih grabežljivaca, pa se mogu koristiti plovci upadljivih boja pa čak i sa ugrađenim zvečkama. Na velikm jezerima gdje se pomoću čamca sistemi razvlače na velike daljine, možemo koristiti šaranski pribor i električne indikatore griza. Na većim daljinama od 100 m, korištenje plovka kao indikator griza nije baš najbolji izbor. Probleme bi nam mogli stvarati kiša, magla, vjetar, valovi i sl.
Autor: Ivan Nikšić