Ribolovne zone Jadranskog mora


 

Jadransko more je zatvoreno more koje je Otrantskim vratima povezano Jonskim morem te preko njega Sredozemnim. Ukupna površina Jadranskog mora iznosi 138 595 km2 uz prosječnu širinu od 159 km.
Radi prosječne dubine od 173m smatra se plitkim morem. Na sjevernom djelu, uz obalu Istre dubina mu ne prelazi 50m dok u srednjem dijelu, uz obalu Zadra dubina ne prelazi 100m. Tek južnije počinju veće dubine te je najdublji dio dubok čak 1 233 metra. Slanost tj. salinitet (označava ukupnu količinu svih otopljenih soli u 1000g morske vode) Jadranskog mora je u prosjeku 3,83% dok mu temperatura ne pada ispod 11C.

 

Ribolovne zone Jadranskog mora bitne za sportski ribolov

 

Obalno područje Jadranskom mora možemo podijeliti na  5 glavnih ribolovnih zona bitnih za sportskog ribolovca od kojih se svaka dalje dijeli prema svojim specifičnostima:

  1. Istra
  2. Hrvatsko primorje
  3. Srednja Dalmacija
  4. Južna Dalmacija
  5. Otvorene vode Jadranskog mora

 

Ukupno se Jadransko more dijeli na ovirnih 30 područja podjeljenih prvenstveno prema geografskim obilježjima što omogućuje lakše obuhvaćanje sličnih uvjeta sportskog ribolova.

 

ISTRA

1. Umag
Obalna zona podučja Umaga koja se preteže od rta Savudrija do općine Novigrad.
Kompletna obala je razlićito je formirana uz mnoštvo nadmorskih i podmorskih stijena uz dijelove  pješčanog, ljušturastog te muljevitog dna koje izrazito dobro pogoduje raznovrsnim ribljim fondom – od orada, brancina, cipla i salpe uz obalu, do zubaca, landovine i škarpine na udaljenijim dijelovima.

2. Novigrad
Iako blizu Umaške, ova ribolovna zona je ipak specifičan lokalitet, a sve radi rijeke Mirne. Naime, hranjivi mulj koji rijeka Mirna rasprušuje po cijelom području zone izrazito pogoduje brojnim ribljim vrstama – oradom, brancinom, ovčicama te ciplima uz obalu te zubatcima, arbunima, trljama kamenjarkama i landovinom pa čak i lignjama na udaljenijim dijelovima.

3. Poreč
Najrazvedeniji dio zapadne obale Istre. Uz mnoštvo uvala tu se nalaze i 33 otočića i nadmorska grebena. Podmorje je većinom kamenito do ljušturasto uz algu cistoziru kao glavnu vegetacijsku masu. U priobalnom dijelu ima orada, brancina, šarga, cipala, ovčica i špara dok u dubljem dijelu možemo naći zubaca….

4. Rovinj
Ova ribolovna zona proteže se od Limskog kanala do rta Barbariga. Specifičnost ovog područja su uvale, manji otočići te mnogobrojne nadmorske i podmorske hridi.  Na ovom području susrećemo sve tipove dna, međutim najveći dio je pretežno hridinasto i ljušturasto dno uz prevladavajuću masu alge cistorize gdje je moguć ulov hlapa, lignje, sipe, zubatca, šarga, škrpine i ugora. Mnogo pjeskovitih čistina obiluje oradama, ovčicom, salpom, paukom te brancinom. Dalje od obale dna su pjeskovito-muljevita te su pogodna za lov oslića, plosnatice i landovine.

5. Pula
Ova ribolovna zona specifična je po dvije različite konfiguracije obala i dna. Jugozapadno od Pule nalazi se Brijunsko otočje na kojima većinom prevladava kamenito dno koje omogućava ulov zubaca, arbuna, ugora, kavale te bliže obali orada i brancina.
Drugi dio ribolovne zone, koja se nalazi jugoistočno od Pule tvore poluotoci Kamenjak i Marlera. Vrlo plitko hridinasto dno prekriveno je algon cistozirom. Ovaj dio podmorja glavno je obitavlište rakovica te cipala, ušata, salpi, ugora i škarpina te oslića.

6. Istočna obala Istre (Pula – Medulinski zaljev)
Ovaj dugi obalni pojas čini šarolika konfiguracija dna. Od rta Marlere prema sjeveru nižu se dvije luke, Budava i Vinjole, sa plitkim površinama. U tim lukama nalazimo brancine i ciple. Oko vrata Zaljeva raše dominiraju cipli.  Sjevernije uz obalu nižu se hridinasti predjeli obrasli algama pa je ovdje moguć ulov svake vrste lovine – od zubaca, kirnje, šarga, pagara, ugora i škarpine.

 

HRVATSKO PRIMORJE I KVARNERSKI OTOCI

  1. Riječki zaljev
    Iako riječki zaljev ne obiluje uvalama ipak zahvaljujući nanosima hranjivog mulja koji se slijeva sa kišama sa Učke i okolnih brda postoji dovoljno uvjeta za sportski ribolov, iako je on najpopularniji dalje od obale. Upravo iz tog razloga najčešće se prakticiraju tehnike panule i povraza te ribolov skuša, oslića, landovine i ugotica. U proljetnim j jesenskim mjesecima u zaljevu je popularna panula na tunu.
  2. Otok Cres
    Iako radi nepovoljne konfiguracije obale otoka Cresa, posebice sjevernog i istočnog dijela gdje se obala strmo ruši u more, nema previše prilaza moru, radi hridinastog podmorja te vodama bogatim šarzima, oradama, brancinom, picom, fratrom, vranom i mnogim drugim ribljim vrstama otok Cres slovi za jedno od najpopularnijih mjesta za ribolov u sjevernom dijelu Jadrana.
  3. Otok Lošinj
    Jednako kao njegov susjed, otok Cres, Lošinj slovi kao popularno sportsko ribolovno odredište mnogih ribolovaca. Mnoštvo stijena koje se strmoglavljuju u more čineći najraznolikije pejzaže uz mnoštvo rupa, procjepa i špilja, idelano su obitavalište svih vrsta ribapopularnih u sportskom ribolovu.  Mješavina različitih vrsta dna, od pješćanih, ljušturastih te kamenitih idelano su stanište za mnoštvo orada (mnogi vjeruju najviše u cijelom Jadranu), kavale, šarga, zubaca, pica, skrpine i ugora. Oko susjednih otočića Suska, Unije, Ilovika i Srakana popularan je lov jastoga i rakovica te u zimskim mjesecima liganja i iglica.
  4. Otok Krk
    Ribolovno područje otoka Krka slovi kao najbolje lovno područje skuša, neovisno da li lovite panulom ili parangalom. Pjeskovito i muljevito dno idealni su za ribolov ugora, škrpine, oslića i hobotnica.
  5. Otok Rab
    Područje koje obiluje podmorskim grebenima i brakovima, mješavinom vrsta dna – od pjeskovitih i ljušturastih do kamenitih koje su pune orada, brancina i hobotnica u plićim do zubaca, škarpina te svih vrsta landovina u dubljim predjelima mora.
    Za kompletan arhipelag oko otoka Raba smatra se idealnim mjestom za sportski ribolov skuše povrazom i panulom, jer su njegove obale, a i obale svih susjednih otočića najbolja jadranska lovišta skuša.
  6. Otok Pag
    Područje otoka Paga možemo podijeliti na dva dijela – njegovu sjevero-istočnu stranu koja je većinu godine pod stalnim udarima bure te nije zahvalno mjesto za prakticiranje sportskog ribolova te jugo-zapadnu obalu na kojoj uz obalu prevladavaju kamenita i  pješćana dna obrasla cistozirom i zosterom. More oko otoka Paga uvijek je bilo bogato ribom.  Danas, ovdje se može naći mnoštvo komarča, ušata i šarga u plićem te škrpinama, arbunima, oslićima i kanjcima u dubljem dijelu.
  7. Vinodolski kanal
    Ovo područje se dijeli na nekoliko manjih zona, od kojih su neke oko Selca, Crikvenice te Novog Vinodolskog.
    Iako se na ovom području isprepliću dublji dijelovi, ako na cijelom sjeverozapadnom dijelu Vinodolskog kanala, more oko Crikvenice je relativno plitko i ne baš bogato kvalitetnim ribljim fondom. Tek oko Novog Vinodolskog, na ušću rječica Suha Ričina češća su obitavališta riba zanimljivih sportskim ribolovcima – brancin, orada te šarag. Usred samog kanala dno je pljeskovito-muljevito te je moguć lov oslića i ugotica te ostalih landovina.
  8. Velebitski kanal
    Ovo je najduži kanal u Jadranskom moru. Prostire se od područja Crikvenice do Novigradskog mora. Učestali vjetrovi Velebita tijekom večeg dijela godine ometaju svaku vrst ribolova. Međutim, obilje plitkih grebena, dubokih ponora te mnoštvo usijeka i procjepa zaslađeno je podvodnim vodama koje nadiru sa područja Velebita te daju veliku hranidbenu vrijednost mnogim ribljim vrstama. Ovdje možemo naići na pica, šarga, komarču, brancina te fratra i zubaca. Sredinom kanala, jednako kao i na području Velebitskog kanala dno je pjeskovito-muljevito te je moguć lov oslića, ugotica te svih vrsta landovine.

SREDNJA DALMACIJA

  1. Novigradsko more
    Iako je ovo more male površine u njemu se može naći zavidan broj riljih vrsta zanimljivih sportskom ribolovcu. Poseban lokalitet unutar Novigradskog mora jest Obrovački kanal koji leži na ušću rijeke Zrmanje te je područje bogato ciplom, jeguljama, brancinom, listom te oradom. Najpopularnija tehnika ribolova ljudi ovog kraja jest ostima „pod sviću“.
  2. Zadarsko područje
    Kako je ovo jedno od najrazvedenijih područja jadranske obale ribolovne zone podijelit ćemo na 3 daljnja lokaliteta:
    - Prvu zonu čine Zadarski i  Pašmanski kanal te Virsko more. Na ovom području učestao je ulov lubina, salpe, cipla, orade te većih primjeraka bukava i arbuna  dok je u dubljim dijelovima moguć lov skuša i oslića. Najupotrebljevanije tehnike ribolova su povraz  i panula.
    - Drugu zonu čini Srednji kanal čije je područje išarano mnoštvom otočića, uvala i rtova. Najpopularniji u ovoj zoni jest ribolov zubaca panulom, lignje skosavicom te kanjca i arbuna povrazom sa obale i kanjčanicom sa broda.
    - Treću zonu, koja je po ribljem fondu najbitniji dio za sportski ribolov a koju čini niz otočića od Premude do Dugog otoka najviše se iskorištava. Panula, parangal te sve ostale tehnike ribolova ovdje se prakticiraju u lovu na zubaca, škrpinu, brancina, oradu, kanjca, arbuna, cipla i mnoštva ostalih vrsta riba.
  3. Kornatsko područje
    Riblja zona koja uz otoke Mljet i Palagružu raspolaže sa najkvalitetnjiim ribljim fondom. Kako se područje sastoji od labirinta tjesnaca, uvala i rtova te mnoštvu brakova, pruža se mogućnost ribolova svim tehnikama. Područje je vrlo bogato zubacom, kirnjom, škrpinom, šargom, arbunom, brancinom, oradom te mnogim drugim vrstama.
    Iako je do kraja 2012. ribolov na području Kornata bio zabranjen on je novim zakonom o zaštiti prirode povučen te je ribolov sportskim ribolovcima dozvoljen.  Međutim, iako je propisom Ministarstva lov dozvoljen, interni propisi uprave Nacionalnog parka Kornati i dalje brane ribolov na području Kornata. Tako je moguće da iako imate odgovarajuću dozvolu svejedno od ribočuvara dobijete kaznu radi kršenja pravilnika.
  4. Šibensko područje
    Raznoliko šibensko podučje proteže se od Prokljanskog jezera, preko Piranskog zaljeva i Murterskog otočja do Rogoznice. Kako je ovo područje išarano različitim krajolikom te svim tipovima morskog dna moguć je ulov svih bitnijih vrsta riba.
    Posebno se ističe područje oko otoka Žirje koje slovi kao najbogatije i najlovnije područje regije. Najveći primjerci tuna ulovljeni su upravo na ovom području.

JUŽNA DALMACIJA

  1. Splitsko područje
    Ribolovna zona Splitskog područja, koja se proteže od Rogoznice do uvale Vrulja koja se nalazi sjeverno od Brela područja su na kojem se odvija ribolov velikog intenziteta.
    Međutim, najprikladnija lovišta ribe, puna brakova, hridi i grebena nalaze se s pučinske strane Velog i Malog Drvenika i Šolte. Ovdje se omecem, povrazom  love ugori, lubin, komarča i škrpina, parangalom iglica i oslić te panulom tune, zubaci i polande.
    Obalni dio ovog područja obiluje ušćima rijeka od kojih su najbitnije Žrnovnica i Cetina te čije zaslađene vode privlače ciple, brancine i orade te na širem području jegulje, cipli,  ovčice i jegulje.
    Posebno je vrijedan lokalitet uvala Vrulja na čijem području se radi podmorskih izvora slatke vode zadržavaju velike količine zubaca i brancina.
  2. Otok Brač
    Velik dio ribolovne zone otoka Brača je muljevit i pjeskovit sa mnogobrojnim poljima trave posedonije i zostere.  Zato se posvuda blizu  obale nalaze orade, špari i trlje te ugotice i oslići unutar Bračkog kanala. Jugozapadna i zapadna strana otoka Brača jest područje sa najvećim dubinama, naime, u neposrednoj blizini obale dubine iznose i do 80m. Upravo zato je ovaj dio fantastičan ta ribolov na zubaca, ugore, murine, kavale i škrpine.  Dalje na zapadu, izvan rta Ražanj izmjenjuje se dno s kamenjem, šljunkom, pijeskom i mješavinom svega navedenog te je moguć lov jastoga i hlapa.
  3. Otok Hvar
    Iako bi čovjek pomislio kako je većina južno-dalmatinskih otoka stvarno stanje sa otokom Hvarom ipak nije baš tako bajno. Naime, cijela južna strana otoka radi nedostatka uvala, brakova s dnom na kojem je pretežno pijesak, ima neprikladna lovišta riba.
    Središnja regija, oko Starog Grada i Jelse jest pogodno stanište šarga, kavale, ugora, škrpine i iglica međutim taj dio je pod najvećim pritiskom izlovljavanja od strane stanovništva.
    Područje oko grada Hvara je za sportki ribolov najzanimljivija zona gdje su mnoštva rtova i uvala, pličina i podmorskih špilja te je moguće koristiti sve tehnike ribolova za lov škrpine, zubaca, kavale te kirnje.
  4. Otok Vis
    Cijelo obalno područje otoka Visa prošarano je većinom hridinastim i ljušturastim podmorjem uz poneku oazu koraljnog podmorja obilato obrasle cistozirom i zosterom. Kako otoci Palagruža, Jabuka i Svetac, koji su dio Viške ribolovne zone udaljeni od obale te nisu toliko iskorištavani,  danas je cijelo područje akvatorija pogodno za obavljanje svih vrsta sportskog ribolova. Od riba ovdje se mogu naći šarag, kantar, okan, brancin, salpa, kavala, zubatac i zubatac krunaš, ugori te murine. Jednako tako oko cijelog otoka odličan je lov na hobotnice.
  5. Makarsko primorje
    Obala Makarske ribolovne zone proteže se od uvale Vrulje na sjeveru do Graca ja jugoistoku. Priobalno podmorje je većinom pješčano te udaljavanjem od obale prelazi u muljevito. Može se naići i na oaze hridinasto-ljušturastog podmorja pa je moguć i ulov zubaca krunaša, iako dosta rijetko. Uvala Klokun, mjesto gdje se slatke ponornice mješaju sa slanom vodom sabiralište je brancina, orade, šarga i pica bliže obali te udaljenije, korištenjem parangala, oslići i arbuni.
  6. Neretvanski kanal
    Delta Neretve, koja slovi za jedno od najvećih prirodnih bogatstava ovog kraja najveći je hranitelj jest područje od iznimne važnosti za sportski ribolov. Hranjiv mulj koji donosi rijeka Neretva čini dno čitavog Neretvanskog kanala te je pogodan kao obitavalište velikog broja jegulja i cipla, orada i brancina, skuša i mnogih drugih. Pred samim ušćem Neretve defilira lica, grb i hama te je moguć lov na panulu.
  7. Otok Korčula
    Ističe se velika razlika između konfiguracije sjeverne i južne strane otoka. Sjeverna je obala niska, bez strmina, blago položena u more. Podmorje je pretežno pjeskovito, sa mjestimičnim koraljnim i ljušturastim oazama a posvuda se nalaze i izvori slatke vode. Idealno podmorje za obitavanje orada, brancina te cipala.
    Južna obala otoka je strma i nepristupačna a na njenom hridinastom dnu nalaze se velika polja cistozire.  Uvjeti idealni za lov zubaca, škrpine, kirnje i kavale.
    Na mnogim brakovima ovog područja moguć je lov kantara, arbuna te jastoga i hlapova.
  8. Otok Lastovo
    Obala otoka Lastovo je kamenita i strma te prevladavaju hridine i klisure koje se  strmo ruše u more. Tek su rijetki predjeli sa pjeskovitim ili muljevitim dnom. Cijeli otok pogodno je za ribolov zubaca, salpa, kirnja, ugora, te iglica, jastoga i hlapa.
  9. Poluotok Pelješac
    Jednako kao otok Korčula i otok Pelješac nudi različite smjerove i tehnike ribolova ovisno o obali na kojoj se nalazite. Sjeverna obala, kod Malog stona, nudi radi tokova rijeke Neretve ohlađeno i zaslađeno more. Tu su obale blago položene u more pa se mjestimično nalazi ljušturasto, pjeskovito ili muljevito dno. Ovdje u određenim sezonama putuje mnoštvo cipala, jegulja te čitava jata brancina i komarče.
    Južnu obalu Pelješca oplakuje toplija i slanija morska struja a dno je uz čitavu obalu hridinasto i ljušturasto te obraslo cistozirom.  Ovdje nalazimo stalna obitavališta  škaprina, zubaca, šarga, kirnje, ugora te velik broj drugih riba.
  10. Otok Mljet
    Područje otoka Mljeta je uz Kornate te otok Palagružu jedno od najbitnijih ribolovnih oaza u Jadranskom moru. Ribe i školjke iz tih krajeva nemjerljivo su kvalitetnije od svih ostalih.
    Dno mora uz Mljet je mješovito. Nailazimo na područja prekrivena kamenito-ljušturastim dnom, koraljasto-kamenitim, pjeskovitim te muljevitim. Uz bujna polja raslinja oko mnogobrojnih otočića i hridi nalazimo staništa svij važnih ribljih vrsta – zubaca, kavala, kirnja, jastoga, arbuna, tabinje, škarpine, lubine, komarče te gofa – pelagijske riblje vrste koja većinom obitava u otvorenom moru.
  11. Dubrovačko primorje
    Dubrovačka ribolovna zona seže od Stonskog kanala na sjeveru do vrata Boke Kotorske na jugu. Područje je svojstveno po mnogobrojnim otocima, kanalima, rtovima, uvala i zaljevima s vrlo šarolikim bogatstvom podmorskog pejzaža.
    Niz elafitskih otoka – Šipan, Lopud, Lokrum i Koločep imaju vrlo slične podmorje – većinom hridinasto-ljušturasto obraslo cistozirom te je bogato zubatcom, ugorom, šaragom, picom, škarpinom, murinom, pagarom.  Na strani Elafitskih otoka nalazimo potpuno drugačije podmorje – kamenito do pješčano išarano sa manjim poljima posidonije i zostere.  Ovdje je moguć ribolov na lubina, oradu, cipla, špara, fratra, ovčice te lov gofa i lice na panulu.

 

OTVORENE VODE JADRANSKOG MORA

  1. Otvoreni Jadran
    Kako je Jadransko more površinom gledano prema ostalim svjetskim morima malo more te su same mogućnosti sportskog ribolova limitirane malim brojem pelagijskih i bentonskih vrsta, ipak mogu ponudit dovoljno adrenalina i zadovoljstva za najzagriženije sportske ribolovce.
    Za sportski ribolov na pučini potreban je mnogo jači ribolovni pribor od standardnog, od štapova s koturom i debelim uprednicama te do jačih parangala i ometaca.
    Najčešći ulov u ovoj ribolovnoj zoni jesu svakako tune, gofovi, igluni te morski psi.