Šarag, lat. Diplodus Sargus L.

Izgled

Šarag ima ovalno, spljošteno tijelo sa pravilnom glavom te snažnim čeljustima i zubima nalik na sjekutiće. Po bokovima je sivkasto smeđkast te svijetliji prema trbuhu. Po cijelom tijelu ima izražene crno-smeđe uspravne pruge poputih ovčice međutim one su manje vidljive što je riba starija.

Obitavališta

Šarag obitava u vodama Sredozemlja te Atlantskog oceana uz zapadne obale Afrike. Iako nešto rjeđe nego u ostatku Sredozemlja, obitava duž cijele obale Jadranskog mora na izričito hridinastom dnu ili stjenovitim obalama gdje traži zaklon u rupama kamena, tkz. šargijerama. Živi duž cijele obale Jadrana na dubini od 5 – 20 metara, međutim veći primjerci žive i do 100 m dubine. Mlađih primjeraka, koji nastanjuju pliće dijelove ima i do desetak primjeraka osim za vrijeme mrijesta kada se skupljaju u veća jata, dok odrasli primjerci žive dublje te u manjim jatima ili pojedinačno. Naraste do 45 cm dužine i 2,5 kg težine.

Ishrana

Hrani se uglavnom ježevima, račićima i školjkama međutim kao mamac neće odbit ni lignju, srdelu , kozicu i crva. Ježevi mu kao najdraža hrana a koje jede cijele sa bodljama ne predstavljaju nikakav problem, te mu po lakomosti za njima nema premca – gdje mu čak ni močna komarča nije dorasla.

Ribolov šarga

Uvod
Šarga se može lovit na gotovo sve načine koji se koriste i za oradu/komarču – klizećim olovom, plovkom ili direktnim štapom od barem 5-7 metara te podvodnim ribolovom. Najpogodnije vrijeme za lov šarga jest jesen iako ga se često može ulovit i tijekom ljeta, obično za oblačnih, kišnih i vjetrovitih dana. Noću se lovi slabije uz malo povećanu aktivnost za vrijeme mjesečine. Kako često na jednom području živi i nekoliko komada, ulovite li jednog nastavite bacati udicu jer se vrlo vjerojatno u blizini nalazi još nekoliko komada.

Idealni tereni za ribolov šarga

Idealno mjesto za šarga jesu hridinasti tereni prekriveni pjenom nastalom od razbijanja mora o stijene, prepuna kanala, procjepa i rupa koji im pružaju sklonište. Kako je u tim kanalima u pravilu mirnija voda puna sitnijih organizama kojima se šarag hrani, otkriće takvog mjesta je više nego važan dio samog ribolova.  U Hrvatskoj se šarag najviše lovi uz otoke srednje i južne Dalmacije (Kornati i Šibenski arhipelag) međutim krupni primjerci se mogu ulovit i na području Istre – oko Novigrada, Umaga i Poreča.

Mamac / ješka za šarga

Za lov štapom koristi se mamac kao za oradu – bibi, dagnje, lignje, kozicu, komad srdele, uz uvjet da je ista prezentirana na način da ni malo ne otkriva udicu. Šarga je moguće ulovit i na pastelu – tijesto umiješano sa sirom i usitnjenim mesom srdele. Sama ješka mora biti obilna.

Primama šarga

Iako se šarag udicom lovi većinom kad se pogodi stanište, ukoliko se odlučite za primamu neka ona bude prozračna i lagana, gotovo tekuća! Dobra primama su i stučeni ježevi, školjke te puževi pomiješani sa ribljim brašnom i starim kruhom od kojih je moguće oblikovati i kugle. Bitno je da primamljivanje vršite sa ješkom kojom mislite lovit. Kako na ovakvu vrst prihrane/bruma reagiraju i ostale ribe često se može dogodit da ribolov započne ulovom bukve, kanjaca te ušata a u sumrak završi lovom šarga.

RIBOLOV ŠARGA SA OBALE:

Lov šarga štapom sa obale

Šarag je sa udičarskog stajališta jedna od najzahtjevnijih riba za ulov. Lukav je i oprezan te će vrlo rijetko prihvatit ponuđeni mamac već će čekat da mu isti struja unese direktno do staništa. Osjetljiv je na ljude te se preporuča lov dugim stapom  u zapjenjenom moru kako šarag ne bi primjetio ribolovca. Ne smije vidjeti ni najlon ni udicu jer tada neće zagristi pa će svaki pokušaj lova biti bezuspješan. Ukoliko se u lov ide kraćim štapom, preporučljivo je da to bude noću za vrijeme mjesečine. Kao što smo naveli, šarag je jako osjetljiv na debljinu najlona. Naime, većina ribolovaca imala je najviše uspjeha sa debljinama najlona do 0,30 mm uz korištenje predveza od  fluoro-karbona debljine do 0,20 mm. Veličina udice je od 10-12.
Jednom ulovljen na udicu šarag se ne predaje te će se na sve načine pokušat oslobodit, izvodeći nagle i nepredvidljive pokrete.

Iako je ulov moguć kroz cijelu godinu, najviše uspjeha pokazuje u toplijem dijelu godine, od prvog zatopljenja pa sve do kasne jeseni.

Lov šarga povrazom

Lov šarga moguć je i povrazom, bez olova te sa jednom udicom na kraju najlona. Debljina najlona može biti do 0,30 mm uz tanji predvez/pramu od 0,20 – 0,25 mm. Veličina udice jednaka ribolovu štapom – od 10 – 12. Ješka mora biti bogata. U slučaju nedostatka liganja, kozica i sličnih ješki možemo koristiti i komade srdele, gavuna te dagnje. //više o ješkama za ribolov.

RIBOLOV ŠARGA SA BRODICE:

Kanjčenica

Ukoliko preferirate lov iz barke tada je najbitnije da ste usidreni sa dva sidra. Brod se ne smije micati jer ukoliko se ješka pomiče lijevo-desno šarag neće zagristi. Kako ne postoji sistem posebno za šarga on izgleda identično kao i kanjčenica za lov bilo koje druge ribe.

PODVODNI RIBOLOV ŠARGA

Upravo je i potonja metoda ribolova najzanimljivija pravim zaljubljenicima u podmorje. Kako se šarga većinom pronalazi u šargijerama na većim dubinama, dobra psihofizička sprema uvjet je za ovaj način lova na šarga.
Sam ulaz u šargijeru obično je nevidljiv, prekriven morskom travom. Šarag, jednom zatečen u rupi, neće pokušati pobjeći te će ribolovac imati šansu za čisti hitac te dobar ulov.
Zna se dogodit da se naiđe na dobro nastanjenu šargijeru te je podvodni ribolovac u poziciji da polovi većinu riba na koje je naišao. U otvorenom moru šarga je znatno teže uloviti te rijetkima to uspijeva, jer čim osjeti bilo kakvu opasnost strelovito bježi u sklonište. Danas se takve rupe nalaze na većim dubinama nego prije nekoliko desetljeća, te dosežu i više od 30 m, posebno ako je u pitanju veći primjerak šarga. Napomenimo samo da su često u pitanju procijepi u koje se potrebno zavlačiti te podvodni ribolovac mora biti svjestan rizika uvlačenja u ove rupe. Ukoliko podvodni ribolovac može zaroniti do te dubine uspjeh je zagarantiran. Ukoliko je šarag radi neke naše akcije nestao u rupi potrebno je izroniti, odmoriti se te napraviti par čeka kako bi se šarag opet pojavio na izlazu iz rupe.

U slučajevima kada je more mutno, nakon lošeg vremena te kada jugo nekoliko dana uzrokuje snažne valove moguće je odrasle primjerke šarga potražit u plićem moru. Naime, tada dolaze bliže obali u potrazi za hranom i ostaju sve dok se vrijeme ne smiri. U slučaju ovakvog lova potrebno je pažljivo šuljanje kako bi se pregledali procjepi pod kamenjem.

Podvodni ribolov na šarga moguće je obavljat tijekom cijele godine. Preporuka su kraće laštikače, do 90 cm duljine, sa 16 mm laštikama i strijelama od 6 mm napravljenog od vučenog feder čelika kako se ne bi deformirale od udarca u stijene.