Srdela
Srdela, Sardina pilchardus – Riba za 1000 generacija!
Riba koje srećom ima najviše u Jadranskom moru. Od davnina se lovi za hranu te je iz prehrambenog aspekta najbitnija riba koja živi u Jadranu. Hrana siromašnom puku i predmet lova generacijama ribara, održala je život na dalmatinskim otocima. Kako za čovjeka tako je srdela bitna i za ostale grabežljive ribe te bi nestanak ove ribe značio katastrofu ne samo za gospodarski i sportski ribolov već i za mnoge vrste riba koje o njoj ovise.
Ostali narodni nazivi: | |
Strani nazivi: | lat. Sardina pilchardus; engl. European pilchard ; franc. sardine d'Europe; njem. Sardine; tal. Sardella |
Vrijeme mrijesta: | tijekom zime |
Porodica: | Sardina |
Bliski rođaci: | gavun |
IZGLED:
Tijelo srdele je izduženo, u bokovima malo spljošteno te samim izgledom odaje činjenicu da je izvrstan plivač. U odnosu na papalinu dosta je slična međutim uz vidljive razlike. S obje strane srdela po bokovima ima crnkaste mrlje a po škrgama zvjezdoliki urez.
Gornji dio tijela ima modrikasto-zelenu boju koja na donjim dijelovima prelazi u srebrnu. Uzduž bokova ima veći modrikasti pojas.
Maksimalna duljina srdele iznosi do 24 cm i 8 dkg težine uz prosječnu lovnu težinu od samo 3 dkg.
Veći primjerci srdele love se dalje od obale kopna, najveći na vanjskim stranama otoka. Srdele se počnu mrijestiti u trećoj godini života kada pređe duljinu od 15 cm dok im je maksimalni životni vijek do 15 godina.
RASPROSTRANJENOST:
Srdelu možemo naći po cijelom Jadranskom moru ali samo do određene udaljenosti od obale, ne i na otvorenom moru. Živi u jatima koja mogu biti jako velika. Srdela inače spada u kategoriju pelagijskih riba što znači da je uvijek u pokretu te se ne može govoriti o stalnom boravištu i dubinama na kojima ju možemo naći. Ipak, postoje područja na kojem postoji povećana koncentracija srdela a to su: zapadna obala Istre, lošinjski arhipelag, vanjska strana Dugog otoka, Pakleni otoci te Vis, Palagruža, Mljet i Lastovo. Gotovo nikad ne ulazi u unutrašnje vode i kanale te ju na tim područjima gotovo nikada ne možemo naći. Raspostranjenost prema vrsti dna: Iako nema stalnog prebivališta srdela se ipak više zadržava iznad određenih vrsta dna. Primjer takvih dna jesu ljušturasta i kamenita dno te dna koja su obrasla algama, tj. područja gdje živi više planktona i ostalih organizama kojima se hrani.
LOV SRDELE:
Prava sezona lova na srdele počinje s početkom proljeća i traje do druge polovice jeseni. Međutim to ne znači kako se srdele ne love i zimi. Većinom se radi o gospodarskom ribolovu gdje se lovi mrežama plivaricama i lebdećim koćama a znatno manje obalnim potegačama i stajačicama (ove dvije varijacije lova postupno nestaju kao način lova na srdelu). Ribari je najčešće love na dubinama između 15 – 85m a, a može se naći od dna do same površine. U hladnijim mjesecima povlači se dublje i bliže dnu pa je uvriježeno mišljenje sportskih ribolovaca kako se srdela tijekom zimskih mjeseci ne zadržava u vodama Jadranskog mora. Sportski ribolovci srdelu ne love ali im je izuzetno značajna kao glavna ješka za lov udičarskim alatima i parangalom jer rijetke su ribe koje na srdelu neće zagristi.
više…//SRDELA KAO JEŠKA
Pravilno ješkanje srdele na udicu
Isprika, video na engleskom jeziku. Ukoliko želite poslati svoj video ješkanja srdela ili druge ješke, možete nam poslati isti putem kontakt forme
.