JEŠKA ZA RIBOLOV SA OBALE ILI IZ BRODICE:

Ješka ili mamci su najvažniji dio za svaku vrstu i tehniku ribolova. Pravilan odabir ješke za ribolov, naravno ovisno o lokaciji i vrsti ulova koji pokušavamo ulovit, često odlučuje o samom ishodu ribolova. 
Čest je slučaj da ribolovci imaju vrhunski štap, još bolju rolu, čvrste upredenice ili fluorokarbonske najlone ali odabir kvalitetne ješke se svodi na puževe ili tijesto od kruha. 

Iako o odabiru ješke na određenom lokalitetu postoje različita mišljenja, neke ješke imaju kultni status i rade jednako dobro kao i prije pedesetak godina. Neki od tih su bibi i veliki crv (Eunice Gigantea). Stari, dobro poznati mamaci su i glavonošci i rakovi, srdela (svježa i usoljena), školjke te ostali glavonošci (lignja, krak hobotnice, sipa i drugo).

Dagnja:

Dagnja, jedan od najpoželjnijih i najdostupnijih mamaca povremenih ribolovaca. Meso dagnje je vrlo mekano pa je loša strana ovog mamca što ga čak i male ribe raznesu vrlo brzo. No, zbog svojeg mirisa a očito i okusa ribe ga vole te je dagnja jedna od neizostavnih ješki na popisu svakog iole ozbiljnijeg ribolovca. Ukoliko je dobro osolite postat će čvršća i bolje će se držat na udici. Mesu dagnje, jednako kao i cijeloj neotvorenoj dagnji ne može odoljet ni sama kraljica orada.

Veliki morski crv:

Eunice Gigantea – ovaj gigantski crv ima nekoliko tajni koje krase uspješni mamac a krije se u sljedećim osobinama: njegovoj specifičnoj boji (prelijevanje duginih boja), tekućini koju ispušta nataknut na udicu te trepetljikama koje se dugo miču i time mame ribu na napad. 
Crv se vadi posebnim alatom, tkz. crvolovkom ili mišolovkom i kakvom praznom bocom ispunjenom zrakom koja će ga dignut na površinu (ukoliko ga pokušate sami izvaditi crv će puknuti te gubimo veliki dio ove vrijedne ješke). 
Veliki morski crv ima dug vijek trajanja – jedino je potrebno redovito mjenjati vodu i rezati ga od repa prema glavi.

Srdela kao ješka:

Srdela je uvijek bila ješka koja je davala rezultate, čak i tada kada bi sve ostalo zakazalo.
Ona je nezamjenjiva ješka gotovo 1000 godina koju napadaju grabežljive ribe svih porodica gdje će teško koja odbiti takav hranjivi objed, specifičnog mirisa i okusa. Mekano sočno meso s puno krvi, što uz njen miris privlači i razdražuje ribe.
Mana joj je što se radi mekog mesa lako skida sa udice, kako od velikih tako i od manjih riba. Manji dio sportskih ribolovaca je izbjegava jer privlači ugrize manje popularnih vrsta riba: ugora, tabinje, murine i landovine.  Od sparida je napadaju zubaci svih vrsta, pagar, komarča, kantar, ušata i mnoge druge.

Većina riba srdelu najviše voli svježu, iako nemaju ništa protiv ni usoljene!

Za ribolov krupnijih riba parangalom ili odmetom nadiva se cijela srdela na jednu ili više udica. Uobičajeni način ješkanja jednom udicom je kroz oči pa kroz tijelo. Ovako srdela stoji čvrsto na udici ali je iskrivljena, tj. ne stoji prirodno.
Prirodnije je kada se nadije udicom kroz glavu, odozdo prema gore. Tada lelujajući tone kroz more, mameći grabežljivce na napad u samom padu. Mana ovakvog načina jest što se lagano skida sa udice. Ješkanje lignje na udicu VIDEO

Treći, kompromisni način spoj je prvog i drugog: Srdela se uzme u ruku i stisne prstom između glave i tijela da se malo savije. Zatim udicom ulazimo kroz oko, prolazimo iza kralježnice, ispravljamo udicu i izlazimo sa strane sa koje smo ušli. Udica cijela ostaje u sredini, osim samog vrha. 
Sitnije ribe lovimo crijevima srdele i komadićima mesa.

 Često se upotrebljava i kao prihrana – brum jer je jeftina a njenom specifičnom mirisu ne može odoljeti ni jedan stanovnik mora. Na vanjskim brakovima srdela je uz crva ješka broj jedan. Često se koristi kao mamac prilikom big game ribolova.

//O SRDELI I RIBOLOVU SRDELE

Papalina kao ješka:

kako je bojom i izgledom jako slična srdeli mnogi ljudi koji se rijetko sa njome susreću uopće ne razlikuju razliku. Naime, jedini pravi znak raspoznavanja jest zvjezdoliki, zrakasti urez na škržnim zaklopcima srdele, koji papalina nema. 
Ako koristimo papalinu kao ješku možemo reći da za nju vrijedi sve što vrijedi za srdelu. Naime, gotovo sve ribe koje napadaju srdelu bacit će se i na papalinu. Kako je papalina trunku manja od srdele i lakše se nadiva na manje udice prednost joj dajemo jedino prilikom ciljanog ribolova na manje ribe.

Inćun kao ješka:

Inćun je izvrsna ješka za sve vrste plave ribe dok je za bijelu ribu nešto slabiji od srdele i papaline. Iako, vrlo rado će ga zagristi arbun, ovčica, kantar, ušata i komarča.

Gavun kao ješka:

Svi obalni grabežljvici vrlo rado će uzeti slatko i krhko meso gavuna. Velik dio varalica za ribolov na moru inspiriran je njegovim izgledom. Lubini, lice, iglice i zubaci odrastaju hraneći se gavunima sve dok im ne postanu premali zalogaj. Gavuni se love „gavunarom“, koja  ne spada u kategoriju sportskih alata, ali ih svejedno mnogi ribolovi koriste  za brz ulov ješke ili hranjive marende.

Oliga kao ješka:

Kako dolazi iz iste obitelji kao i gavun, za oligu vrijedi, sve što i za gavuna.

Bibi:

Postoji nekoliko vrsta bibija, talijanski i francuski. Francuski je bolji za ribolov ljeti dok je talijanski učinkovit cijele godine. No, talijanski bibi ima lovostaj (KADA?) te ga je tada nemoguće kupit. Zbog svoje izvrsne lovnosti, jednake ili čak i bolje nego veliki morski crv (Eunice Gigantea) glavni plijen ribolovca su većinom komarče, arbuni i ovčice. Do dimenzija ješke od 5-8 cm bibi se stavlja direktno na udicu dok se za veće primjerke mora upotrijebiti igla za mamčenje te se tada direktno prenosi na udicu.
Francuski bibi prodaje se u kutijama po komadu dok se talijanski prodaje po kilogramu.

Korejac:

Ovo je crv iz uzgoja te je vjerojatno najprodavaniji od svih crva. Maksimalne je dužine 20-25 cm a prosječno je dug 15 cm. Dobre je čvrstoće tijela, osim repa koji je mekši i krhkiji. Upotrebljava se kod gotovo svih ribolovnih tehnika. Dobra je ješka za lubine (brancine), bugve, šnjure i kantare a ako se nareže na komadiće ukusan je gotovo svim ribama.

Amerikanac (blood worm):

“Blood worm”, ili “krvavi crv” jest naziv koji su mu nadjenuli Amerikanci. Razlog je jednostavan – nataknut na udicu ispušta obilne količine krvi koja privlači ribu. Dužine je do 50 cm a promjer mu je 6 – 8 mm. Ovo je mamac za hladnije vrijeme, kasnu jesen i zimu. Iako izgleda čvrsto jako je krhak te pri naglim promjenama temperature podliježe brzom raspadanju. Dobar je kao mamac prilikom ribolova svih sparida.

Rak samac:

Rak samac je sjajna ješka iako nepotrebno zapostavljana od strane sportskih ribiča. U ribolovu iz brodice rak samac je ubojica šarga, fratra i arbuna dok prilikom ribolova sa obale vrlo dobro radi za komarče, ovčice i ostale ribe priobalja. Raka možete uhvatiti sami ili pak ga nabaviti kod ribara prilikom čišćenja mreža.

Kosmej:

Kosmej je rak koji gospodari rubnim područjem plime i oseke. Iako izgleda zastrašujuće on je prava poslastica za hobotnice i orade.
U određenom razdoblju godine ovi rakovi su lovina orade te im ona teško može odoljeti. Lagano ih je uloviti uz obalu, gdje se skrivaju među kamenjem uz more. Udica veličine 5 (po Mustadu) će biti savršen izbor prilikom ješkanja ovih rakova. Fluro-karbonski predvez se podrazumijeva.
Stanovnik je cijele obale, iako mu najviše odgovaraju kamena, obrasla obala, staništa prepuna rupa i procjepa. Naraste do težine od 300 grama.
Lovi se danju ali i noću pomoću nekoliko različitih načina – mrežom uz obalu, ostima pod sviću ili pak šetnjom obalnim područjem sa baterijskom lampom.

Kozice:

Lako dostupan mamac koji dobro radi i daje izvanredne rezultate tijekom ribolova. 
Trebate li kozice,  plastičnu bocu (2L) odrežite malo ispod grla te taj dio okrenite i nagurajte u drugi dio boce. Učvrstite spajalicom, žicom ili izolir trakom. U bocu stavite malo mesa ribe i problem rješen. Kozice ulaze kroz čep boce a natrag ne mogu zbog okrenutog grla boce. Super stvar.

Lignja:

Mamac koji je na Jadranskom moru uvijek davao izvrsne rezultate. Za ribolov preporučamo domaću jadransku lignju. Iako, u nedostatu bolje ješke i smrznuta Ledo lignja daje prihvatljive rezultate. 
Ukoliko lovimo na udicom na dnu lignu prethodno odrežite na trake te malo istucite batom kako bi ste ju omekšali. Ovakav mamac često daje rezultate kakvih se ne bi posramio ni naš broj 1 – bibi.    //VIŠE O LIGNJOLOVu

Aktualni problemi u Jadranu su što nema ni previše liganja a ni previše zubaca, njihova glavnog predatora. Naime, kako zadnje dvije godine uvelike izostaju “ljetne” lignje, zubacov prirodni plijen, moramo se zapitati hoće li se populacija uspjeti vratiti na vrijeme.