Pastrva

Malo je riba oko kojih se plete toliko poštovanja kao oko pastrve. Ona je mjerilo čistoće vode: gdje živi pastrva, tamo je rijeka zdrava, hladna i bogata kisikom. Oprezna je, teritorijalna i izbirljiva, pa ribolovca tjera na tiho kretanje, precizan zabačaj i dobro čitanje vode. Upravo zato ulov pastrve, ma kako skroman bio, vrijedi više od kilograma neke lakše ribe.

Brze činjenice

(potočna pastrva); kalifornijska je Oncorhynchus mykiss Porodica: Salmonidae Narodni nazivi: potočnjača (potočna), kalifornijka (kalifornijska) Strani nazivi: engl. brown trout, njem. Bachforelle, franc. truite fario, tal. trota fario; za kalifornijsku engl. rainbow trout, njem. Regenbogenforelle Vrijeme mrijesta: potočna se mrijesti u kasnu jesen i zimu, od listopada do siječnja Lovostaj: potočna od 1. listopada do 28./29. veljače (detalji i iznimke u odjeljku Propisi)

Izgled

Potočna pastrva ima vretenasto, mišićavo tijelo građeno za život u struji. Leđa su joj maslinastozelena do smeđa, bokovi svjetliji sa zlaćanim odsjajem, a po tijelu su rasute crne i crvene točke, često sa svijetlim obrubom. Kao i ostali salmonidi, između leđne i repne peraje ima malu masnu perajicu, jedno od obilježja po kojima prepoznajemo pastrve. Boja jako varira prema staništu: u sjenovitim potocima s tamnim dnom pastrva je gotovo crna, a u bistrim rijekama sa svijetlim šljunkom srebrnkasta i blijeda.

Kalifornijsku pastrvu prepoznat ćete po ružičastoljubičastoj pruzi koja se proteže duž boka i po sitnim crnim točkicama posutima po tijelu, leđnoj i repnoj peraji. U manjim potocima ulov najčešće čine primjerci od 25 do 35 cm, dok pastrve u većim rijekama i jezerima mogu narasti znatno krupnije.

Obitavališta

Pastrva traži hladnu, bistru i kisikom bogatu vodu, pa su njezin dom gorske rijeke i potoci, od Gorskog kotara i Kupe s pritocima do ličkih ljepotica poput Gacke, koja se ubraja među najpoznatije pastrvske rijeke Europe. Voli šljunkovito i kamenito dno, brzake koji vodu prozračuju i mirnije virove iza njih u kojima čeka hranu.

Potočna pastrva izrazito je teritorijalna. Najbolja mjesta u rijeci, zaklone iza većeg kamenja, potopljenih debala i podlokanih obala, drže najkrupniji primjerci, a manji se moraju zadovoljiti rubovima struje. Tko nauči prepoznati takva mjesta, pola je posla obavio prije prvog zabačaja. U donjim, toplijim dijelovima salmonidnih voda pastrva dijeli stanište s klenom, koji se zbog svoje prilagodljivosti penje visoko uz tekućice.

Ishrana

Osnovu pastrvine prehrane čine vodeni kukci i njihove ličinke: tulari, vodeni cvjetovi i obalčari, uz rakušce, puževe i sve što struja donese s površine, od skakavaca do mrava. Hrani se i ikrom drugih riba, a s rastom sve više poseže za sitnom ribom. Krupne potočnjače postaju prave grabežljivice koje napadaju ribice, punoglavce, pa i miševe koji se nađu u vodi.

Ta dvojnost prehrane objašnjava zašto pastrvu jednako uspješno lovimo mušicom koja oponaša kukca i varalicom koja glumi ranjenu ribicu. U hladnijim mjesecima i visokoj vodi prevladava hrana s dna, a za toplih večeri pastrve se dižu prema površini i tada nastaje najljepši prizor pastrvske rijeke: krugovi koji se šire dok ribe kupe kukce s filma vode.

Pastrve u hrvatskim vodama

Potočna pastrva

Potočna pastrva (Salmo trutta) naša je izvorna, divlja pastrva i glavni cilj većine pastrvskih ribolovaca. Mrijesti se u kasnu jesen i zimu, od listopada do siječnja, kada se parovi penju u pliće, šljunkovite dijelove toka gdje ženka repom iskopa gnijezdo i položi ikru. Upravo to razdoblje štiti i nacionalni lovostaj. Divlja, u rijeci izmriještena potočnjača osjetljiva je na promjene staništa i ribolovni pritisak, pa vraćanje ulova može znatno pridonijeti očuvanju populacije.

Kalifornijska (dužičasta) pastrva

Kalifornijska pastrva (Oncorhynchus mykiss) unesena je iz Sjeverne Amerike krajem 19. stoljeća i danas je najčešća riba poribljavanja na salmonidnim vodama. Brže raste, podnosi nešto topliju vodu i u pravilu je manje oprezna od potočne, pa je zahvalna riba za ribolovce koji tek ulaze u pastrvski svijet. Nacionalna najmanja mjera za nju iznosi 30 cm, a lovostaja nema, pa se razdoblja lova ravnaju prema odredbama ovlaštenika za pojedinu vodu (vidi odjeljak Propisi).

Jezerska pastrva

Jezerska pastrva krupna je forma pastrve vezana uz duboka, hladna jezera, gdje se hrani pretežno ribom i naraste znatno veća od potočne. Kod nas je rijetka i lokalno rasprostranjena, a lovi se dubljim vođenjem većih varalica uz rubove padina i pritoka. Za nju vrijedi vlastiti nacionalni lovostaj i mjera, navedeni u tablici niže.

Mekousna pastrva

Posebno mjesto među našim salmonidima drži mekousna pastrva (Salmo obtusirostris), endem jadranskog slijeva mekih usana i mirnijeg temperamenta. Podvrsta zlousna živi u Krki i za nju vrijedi najduži lovostaj među pastrvama, sve do kraja svibnja. Srodna solinka nastanjuje Jadro, Vrljiku i Žrnovnicu. Riječ je o ribama kakvih nigdje drugdje u svijetu nema, pa prema njima vrijedi postupati s najviše pažnje.

Tehnike ribolova

Pastrvu na varalicu lovimo laganim spinningom, tehnikom koja se od svih tehnika ribolova pastrvi najprirodnije prilagođava. Koristimo kratke štapove od 1,80 do 2,40 m, težine bacanja od 2 do 10 g, s malom rolom i tankom upredenicom 0,08 do 0,12 mm ili najlonom 0,16 do 0,20 mm. U bistroj vodi ribolovci često biraju tanak fluorokarbonski predvez zbog njegove manje uočljivosti i otpornosti na habanje. Zabacujemo uzvodno ili poprijeko na struju i varalicu vodimo prema sebi, jer pastrva stoji okrenuta glavom u struju i hranu očekuje odozgo. Griz je munjevit udarac, a dril na laganom priboru u brzoj vodi doživljaj koji se ne zaboravlja. Slična logika laganog spina vrijedi i za grgeča, pa se pribor lijepo dijeli između te dvije ribe.

Šuljanje je pola ulova. Pastrva izvrsno vidi i osjeća vibracije koraka, pa pozicijama prilazimo odozdo, uzvodno, koristeći grmlje i visoku obalu kao zaklon. Na jednoj poziciji računajte na prvih nekoliko zabačaja; ako griza nema, bolje je krenuti na sljedeći vir nego uporno tući istu vodu.

Mušičarenje

O pastrvi se ne može pisati bez mušičarenja, no ta tehnika svijet je za sebe: poseban štap, posebna struna, imitacije kukaca vezane na udicu i cijela znanost o tome što pastrva u kojem trenutku uzima s površine ili ispod nje. Suhe mušice, nimfe i streameri zaslužuju i kod nas zaseban vodič, a do tada osnovnu mušičarsku opremu i pribor pronaći ćete u našoj ponudi opreme.

Mamci i ješka

Na varalici pastrva najbolje reagira na male, brzo radeće modele koji oponašaju ribicu ili krupnijeg kukca:

• male rotirajuće varalice (rotirke) veličine od #00 do #2, s dekorom prilagođenim prozirnosti vode, svjetlu i prirodnom plijenu,
• mikro vobleri od 3 do 5 cm, tonući za brzake i dublje virove, plutajući za lov tik pod površinom, u prirodnim dekorima vairona, male pastrve ili u tamnim bojama za visoku vodu,
• male žlice od 2 do 6 g, koje lelujavim radom najbolje pokrivaju veće rijeke i jezerske rubove.

Cijeli izbor po tipu i veličini pogledajte na stranici varalice i umjetni mamci, a tanke upredenice i fluorokarbon za predveze na stranici najlon i upredenice.

S prirodnim ješkama na pastrvskim vodama oprez nije stvar taktike, nego pravila. Na mnogim salmonidnim vodama dopušten je isključivo ribolov umjetnim mamcima, dakle varalicom ili mušicom, a prirodne ješke poput gliste zabranjene su ili ograničene. Tamo gdje ovlaštenik prirodne ješke dopušta, glista na laganom sistemu ostaje klasika za visoku i zamućenu vodu. Prije nego što išta nataknete na udicu, provjerite u svojoj dozvoli što je na toj vodi dopušteno.

Propisi: lovostaj i najmanja mjera

Pastrva je među najstrože reguliranim slatkovodnim ribama u Hrvatskoj, a pravila se razlikuju po vrsti pastrve, pa i po pojedinoj rijeci. Nacionalne vrijednosti propisuje Naredba o zaštiti riba u slatkovodnom ribarstvu (NN 82/05):

Za solinku, mekousnu pastrvu Jadra, Vrljike i Žrnovnice, lovostaj traje od 1. listopada do 31. svibnja, a najmanja mjera iznosi 30 cm.

Uz nacionalne datume, na salmonidnim vodama u pravilu vrijede i posebni uvjeti ovlaštenika ribolovnog prava: posebne dnevne dozvole za pastrvske revire, ograničenja broja riba, obveza vraćanja ulova na pojedinim dionicama ili pravilo da se lovi samo umjetnim mamcima. Te uvjete ne propisuje država nego ovlaštenik, pa ih prije ribolova provjerite pri kupnji dozvole. Cijeli pregled vrsta, datuma i mjera držimo ažuriranim u vodiču lovostaj slatkovodnih riba.

Zaključak

Pastrva ribolovca nagrađuje razmjerno trudu: tko nauči čitati vodu, tiho se kretati i precizno zabaciti, taj će je pronaći i ondje gdje drugi prolaze praznih ruku. Riba je to sporog rasta i osjetljivog staništa, pa lovostaj i mjeru poštujte do slova, a nedorasle i kapitalne primjerke vraćajte u vodu. Pastrvske rijeke naslijedili smo čiste; red je da ih takve i predamo dalje.

Česta pitanja

Kada je lovostaj pastrve?

Lovostaj potočne pastrve traje od 1. listopada do 28. veljače, odnosno 29. veljače u prijestupnoj godini. U Kupi, Kupici, Čabranki i žumberačkim vodama sjeverno od Save produljen je do 31. ožujka. Jezerska pastrva ima lovostaj od 1. listopada do 28./29. veljače, a mekousna pastrva zlousna u Krki od 1. listopada do 31. svibnja.

Koja je najmanja mjera za pastrvu?

Najmanja mjera za potočnu pastrvu iznosi 30 cm, a na rijeci Gackoj 50 cm. Za jezersku pastrvu mjera je 40 cm, a za mekousnu pastrvu zlousnu u Krki 30 cm. Ovlaštenik na pojedinoj vodi može propisati i strože uvjete, pa provjerite dozvolu.

Vrijedi li lovostaj i za kalifornijsku pastrvu?

Za kalifornijsku (dužičastu) pastrvu nema nacionalnog lovostaja, ali nacionalna najmanja lovna mjera iznosi 30 cm. Ovlaštenik ribolovnog prava može propisati strože uvjete, pa provjerite pravila u svojoj dozvoli.

Kada se pastrva mrijesti?

Potočna pastrva mrijesti se u kasnu jesen i zimu, od listopada do siječnja, kada se penje u pliće šljunkovite dijelove toka i polaže ikru u gnijezda iskopana u šljunku. Nacionalni lovostaj pokriva upravo to razdoblje.

Koje su najbolje varalice za pastrvu?

Najsigurniji izbor su mali rotirajući spinneri veličina #00 do #2 i mikro vobleri od 3 do 5 cm u prirodnim dekorima, a na većim rijekama i jezerima male žlice od 2 do 6 g. Boju varalice prilagodite prozirnosti vode, svjetlu i plijenu koji je prisutan, a tijekom ribolova iskušajte više dekora i brzina vođenja.

Smiju li se prirodne ješke na pastrvskim vodama?

Ovisi o vodi. Na mnogim salmonidnim revirima dopušteni su isključivo umjetni mamci, dakle varalica ili mušica, dok je glista i druga prirodna ješka zabranjena ili ograničena. Pravilo za konkretnu vodu propisuje ovlaštenik, pa ga provjerite pri kupnji dozvole.