Klen

Ukratko

Klen (Squalius cephalus) prilagodljiva je i lukava riba bistrih tekućica, jedan od najizazovnijih ciljeva za varaličarenje. Lovi se laganim spinom, a dominantna tehnika je lov varalicom: malim spinnerima, mikro i midi voblerima, sitnim silikoncima i leptirima.

• Latinski naziv: Squalius cephalus (sin. Leuciscus cephalus), porodica Cyprinidae
• Veličina: može prijeći 60 cm dužine i 4 kg težine, najčešće se love primjerci do tridesetak centimetara
• Mrijest: svibanj i lipanj, kada voda dosegne otprilike 15 °C
• Lovostaj: nema nacionalnog lovostaja ni najmanje mjere (klen nije u Naredbi NN 82/05), no lokalni ovlaštenik može propisati svoja pravila, pa provjerite dozvolu
• Glavne varalice: mali spinneri (rotirke), mikro i midi vobleri, sitni silikonci (twisteri), leptiri i mušice na lebdećem najlonu

Klen nema nacionalni lovostaj, ali to ne znači da pravila nema. Detalje provjerite u vodiču lovostaj slatkovodnih riba i u svojoj dozvoli.

Klen (Squalius cephalus) jedna je od najprilagodljivijih i najlukavijih riba naših tekućica, a za varaličare i jedan od najizazovnijih ciljeva. Cilindrično i pravilno tijelo klena prekrivaju ljuske srebrnastog ili zlatnog odsjaja. Na trbuhu su one svjetlije, a preko bočnih strana prelaze u sve tamniju maslinasto zelenu i sivu boju. Boja može varirati, ovisno o staništu, prozirnosti vode i količini kisika u vodi. U bistrim vodama bogatima kisikom tijelo poprima ljepšu i tamniju boju zlatnog odsjaja, a dodatno ga krase narančaste ili crvenkaste trbušne i repne peraje. Na velikoj i okruglastoj glavi nalaze se poveća usta, a dublje u grlu, na unutarnjem dijelu škrga, smješteni su oštri i jaki zubi kojima drobi hranu.

engl. European chub, franc. chevesne, njem. Döbel, tal. cavedano. Porodica: Cyprinidae Vrijeme mrijesta: svibanj i lipanj (temperatura vode oko 15 °C) Lovostaj: nema nacionalnog lovostaja ni najmanje mjere

Izgled i ishrana

Klen može doseći dužinu veću od 60 cm i težiti više od 4 kg. Voli čiste i bistre tekućice, ali ga možete pronaći i u sporim ili stajaćim te mutnim i zagađenim vodama. Jako je prilagodljiv, pa nastanjuje gotovo sve nizinske rijeke i jezera, a često ga možete pronaći i na većim nadmorskim visinama, pa čak i u salmonidnim vodama. Zbog velike rasprostranjenosti nema nacionalnih mjera ni lovostaja, pa ga se može loviti cijelu godinu.

Klen je svejed i ne bira hranu. Tek izlegla mlađ hrani se planktonom i vodenim algama, a kada poraste i dostigne dužinu od tek nekoliko centimetara, počinje se hraniti sitnim kukcima poput komaraca, mušica, crvića, sitnih ličinki, ikre drugih riba te sjemenkama raznog drveća i trava. Veći klenovi hrane se krupnijim kukcima poput skakavaca, cvrčaka, bogomoljki, leptira, muha, osa, stršljena, bubamara, pčela, glista, gusjenica, puževa, punoglavaca, rovaca i voćnih plodova poput šljiva, višanja, trešanja, duda, kupina i malina. Najveći primjerci sve više poprimaju osobine grabežljivaca, pa se hrane manjim ribama, žabama, školjkama, manjim vodozemcima i glodavcima. Upravo zato klen jednako napada varalicu koja oponaša kukca i onu koja oponaša ribicu.

Mrijest klena

Klen se mrijesti u svibnju i lipnju, kada voda dostigne temperaturu oko 15 °C. Za mrijest klenovi biraju konstantan i umjeren protok vode sa šljunkovitim ili pješčanim dnom. Tu ženke ispuštaju jajašca koja oplode mužjaci. Ikra se lijepi za dno, gdje inkubacija traje oko 10 dana. Budući da klen nije u nacionalnoj Naredbi, za njega ne postoji državni lovostaj koji bi se vezao uz to razdoblje, no to ne znači da na vodi vrijedi sve. U vrijeme mrijesta riba je posebno osjetljiva, pa je dobra praksa poštedjeti je i provjeriti propisuje li lokalni ovlaštenik vlastita ograničenja (vidi odjeljak Propisi).

Jezerski klen

Pored bolena i soma, klen je definitivno jedna od najtežih riba za varaličarenje na zatvorenim vodama. Izrazito plašljiv, lukav i oprezan, jezerski klen postaje gotovo neuhvatljiv. Najčešće se zadržava na mjestima gdje je obala strma i nepristupačna, zarasla u gusto raslinje, a grane drveća stoje nadvijene nad vodom. Tu će plove klenova, tik ispod površine vode, čekati ne bi li s krošnje pao kakav kukac na vodu. Najbolje vrijeme za varaličarenje klenova na jezerima je rano proljeće. Ako se dobro prišuljate, možete vidjeti plove klenova kako se sunčaju u plitkim i osunčanim uvalama. Budući da su jako plašljivi, treba iskoristiti mogućnost dalekog zabacivanja. Koristite teže varalice, što prirodnijih dekora, koje ćete moći dalje zabaciti, ali ipak odaberite one koje možete voditi u površinskim slojevima vode.

Pribor za varaličarenje klena

Pribor za lov klena na varalicu ne treba biti posebno snažan i izdržljiv, kao što je slučaj kod spina soma i mladice. Sasvim je dovoljan univerzalan pribor za spin.

• Manje rijeke i potoci. Koristite štapove duljine 2,40 do 2,70 m, težine bacanja od 5 do 20 g. Rolica ne mora biti velika i teška, jer nije potreban velik kapacitet špule. Špaga (upredenica) debljine 0,10 do 0,15 mm bit će sasvim dovoljna. Preporučujemo špagu umjesto najlona, zbog veće nosivosti u odnosu na promjer te veće krutosti, odnosno izostanka rastezanja koje vam je potrebno pri osjećaju griza i kontriranju.
• Veće rijeke. Veće rijeke obično skrivaju krupnije klenove, što podrazumijeva korištenje većih i težih varalica, a često vam je potreban i daleki izbačaj. Zato preporučujemo malo dulje štapove, 2,70 do 3,00 m, većih gramaža 10 do 50 g. Bitno je dobro uskladiti štap i rolicu kako biste dobili odgovarajući balans, a težište kompleta trebalo bi biti što bliže rolici, odnosno što dalje od vrha štapa.
• Predvez. Zbog plašljivosti, oštrog vida i opreznosti klenova u bistrim vodama mnogi ribolovci koriste predvez od fluorokarbona. Iskustvo na vodi pokazuje da razlika u broju napada često nije velika, pa neki kopču za varalice vežu izravno na špagu, no u vrlo bistroj vodi fluorokarbon ne škodi.
• Kopča s vrtilicom. Zbog čestog korištenja leptirastih varalica potrebna vam je kopča s vrtilicom. Vrtilica smanjuje uvrtanje špage i njezino petljanje.

Varalice za klena

Klen je prije svega riba za varaličarenje, pa izboru varalice vrijedi posvetiti najviše pozornosti. Klenovi vole varalice s višom frekvencijom rada i glasnom vibracijom. Pod frekvencijom rada podrazumijevamo broj promjena smjera varalice i njezinih dijelova: kod voblera to je teturanje, kod žlica lelujanje, kod silikonaca mlatanje repom lijevo-desno, a kod leptira broj okretaja krilca. Pod glasnoćom podrazumijevamo buku koju varalica proizvodi vibriranjem pod vodom. Glasnoću pojačava i oblik varalice, otpor koji stvara povlačenjem kroz vodu, ugrađena zvečka te udaranje udica o tijelo varalice.

Varalice s niskom frekvencijom rada su jerkovi, zare, poperi, žlice, kastmasteri i vobleri tanjih izduženih tijela, dok su varalice s visokom frekvencijom jesu leptiri, kratki i zdepasti vobleri, properi, glavinjare, pa čak i neke silikonske varalice poput twistera. Glasnije su varalice leptiri, kratki i zdepasti vobleri (najčešće kruškastih oblika), glavinjare, poperi, properi i varalice s ugrađenim zvečkama, a tiše su silikonci, kastmasteri, jednodijelne žlice i swimbaiti.

Među najlovnije varalice za klena ubrajamo:

• leptire (osobito u rano proljeće, nepravedno zaboravljena, a vrlo lovna varalica),
• kruškaste, kratke i zdepaste voblere,
• glavinjare,
• mikro i midi voblere te male površinske varalice (zare, popere, propere) u proljeće i ljeto,
• sitne silikonce, poput manjih twistera, osobito zimi.

Varalice trebaju biti kratke, s okruglastim i zdepastim tijelima. Boju i dekor birate prema prozirnosti vode, vremenskim prilikama te boji kukaca i životinja kojima se klenovi hrane. U mutnijim vodama koristite voblere svjetlijih boja, šarenih i uočljivih dekora, te srebrnaste metalne varalice s jačim odsjajem. U bistrim vodama koriste se prirodniji dekori voblera i tamnije metalne varalice sa slabijim odsjajem. Kod metalnih varalica najbolje rezultate daju srebrna i zlatna boja, a kod voblera i silikonaca zelena i žuta. Klenov odabir boja često zna biti izvan svih pravila, pa vrijedi isprobavati razne kombinacije izravno na vodi. Boja će rijetko biti presudna, a najveću pažnju posvetite odabiru varalice i njezinoj vibraciji.

Konkretne varalice za klena: preporuke po tipu

Teorija je jasna, no ribolovce najčešće zanima što konkretno staviti na kopču. Donosimo pregled provjerenih tipova varalica za klena, s rasponima veličina i bojama koje se na vodi pokazuju najlovnijima. Modele navodimo kao orijentir prema klasi varalice, a ne kao jedini ispravan izbor: gotovo svaki proizvođač nudi ekvivalent u istoj veličini i dekoru.

Za klena su rotirke jedan od najsigurnijih izbora, osobito na manjim i srednjim rijekama. Rade već pri sporom vođenju, snažno vibriraju i pokrivaju vodu na svim dubinama. Klasici poput Meppsove Aglije i modela Black Fury (proizvođač navodi veličine od #00 do #7) idealni su u manjim brojevima: za klena birajte veličine #0 i #1, a u vrlo bistroj vodi i najmanju #00. Srebrni list radi u sunčanim danima i bistroj vodi, zlatni i bakreni po oblačnom vremenu i u blago zamućenoj vodi. Sličnu ulogu ima i Panther Martin, kod kojeg list rotira bliže tijelu, pa se varalica lakše vodi tik pod površinom. Mikro i midi vobleri. Vobler oponaša ranjenu ribicu i klasa je varalice koja u kasno proljeće i ljeto daje najviše kapitalnih klenova. Za manje vode dovoljni su modeli od 3 do 5 cm, za veće rijeke i daleke izbačaje 5 do 7 cm. Plutajući, plitkoroneći vobleri poput serije Rapala Original Floater (dostupna u veličinama uključujući 5 cm i 7 cm, klasična balza) izvrsni su za lov tik pod površinom i puštanje niz struju do pozicije. Za dublje brzake i jesenske krupnije klenove posegnite za tonućim i dubokoronećim modelima. U prirodnim dekorima (vairon, srebrno-crna, boja klena) rade u bistroj vodi, a u jarkim bojama (vatreni tigar, chartreuse) u zamućenoj. Kruškasti, kratki i zdepasti vobleri (kranci). Ovo je posebno lovna podskupina za klena jer visoka frekvencija rada i glasna vibracija provociraju napad iz refleksa. Plutajući kranci zdepastog tijela, primjerice Salmo Hornet u veličinama 3,5 i 4 cm (tijelo od guste pjene koje radi poput balze), dobro pokrivaju plitke do srednje dubine i podnose zabačaj za zabačajem. Vodite ih sporo i s povremenim zastancima. Mikro silikonske varalice (twisteri, shadovi). Silikonci su tiša klasa varalica i dolaze do izražaja kad je voda hladna i klen tromiji, dakle poglavito zimi i u rano proljeće, te na velikim rijekama uz kamenu obalu. Birajte sitne modele twistera ili shadova, otprilike 5 cm, s tankim i mekim repom radi pokretljivosti pri najsporijem vođenju. Meki shadovi s izraženim rebrastim tijelom, poput Berkley PowerBait Ripple Shada u veličini 5 cm, montiraju se na lagane jig-glave 1,5 do 3,5 g (proizvođač preporučuje glave otprilike od 1/32 do 1/16 oz). Odaberite minimalnu težinu glave kojom varalicu spuštate do dna. Obojene glave u žutoj i zelenoj s crnom točkom koja simulira oko daju bolje rezultate od golog olova. Mušice. Za klena koji se hrani s površine mušica ostaje ubojito rješenje, bilo klasičnim mušičarenjem, bilo na lebdećem najlonu iza plovka bombarde. Suhe mušice koje oponašaju muhu, komarca ili leptira rade u rano proljeće i za toplih ljetnih večeri, kada klenovi patroliraju tik pod površinom ispod nadvijenih krošanja.

Usporedba: koju varalicu kada koristiti

Cjelovit izbor varalica pogledajte na stranici varalice i umjetni mamci, gdje su izdvojeni modeli po tipu i veličini.

Lov klena varalicom po sezonama

Varaličarenje klena u proljeće

U rano proljeće sunce postupno grije vodu, a klenovi izlaze iz zimovnika. Zauzimaju mjesta iza jačih brzaka, ali još uvijek u mirnijim dijelovima vode, najčešće u osunčanim uvalama iza sprudova, potopljenog drveća i sličnih zaklona. Iscrpljeni i gladni nakon zime, postavljaju se tik ispod površine kako bi grijanjem na suncu povratili izgubljenu energiju. U ovo vrijeme glavni izvor hrane su im utapajući kukci poput komaraca, pčela, leptira i muha, pa odaberite varalice koje ih oponašaju. Najbolji su leptiri i manji plitkoroneći vobleri, koji oblikom i bojom više podsjećaju na kukce nego na ribice.

Kasnije u proljeće voda se već dobro zagrijala, hrane ima u izobilju, klenovi su povratili energiju i spremaju se za mrijest. Ulaze u struje i brzake, gdje ih je najbolje loviti, i to je najbolje doba godine za varaličarenje klenova. Sada do izražaja dolaze vobleri. Treba se dobro prišuljati do pozicije, jer su klenovi plašljivi i oprezni. Stanite uzvodno od brzaka i vobler zabacite nizvodno, lagano ga navodite u brzak i očekujte napad. Vobler vodite vrlo sporo i prepustite riječnoj struji da odrađuje posao, a ako je brzak dovoljno jak, varalicu možete samo držati na mjestu i čekati griz. Napad se na štapu obično osjeti kao jak udarac. Često ćete osjetiti udarce bez realizacije, jer manji klenovi redovno napadaju velike varalice koje su prevelike za njihova mala usta. Nakon silovitog udarca slijedi nekoliko jakih bijegova, ali se klen brzo umara. Pri prihvatu budite oprezni: klen će u plićaku izgledati mirno sve dok mu se ne približite, pa ribolov lako može završiti vađenjem trokuke iz prsta.

Varaličarenje klena ljeti

Ljeti klena tražite pod krošnjama drveća koje se nadvijaju nad vodom: tu traži zaklon od sunca i napeto čeka ne bi li s krošnje pao pokoji kukac. Zadržava se i uz strmu obalu, u blizini korijena vrba ili rupa u obali. Klenovi su tada napeti kao puške i usredotočeni na površinu vode, što valja dobro iskoristiti.

Ljeto je vrijeme kada su klenovi najplašljiviji i najoprezniji. Vodostaj je nizak, voda bistra, a svaki pokret, sjena na vodi, otkotrljani kamen ili prelomljena grančica pod nogama mogli bi ih preplašiti. Ribolov se uglavnom svodi na šuljanje i skrivanje. Grizove možete očekivati samo u prvih par zabačaja, jer će se riba brzo uplašiti mahanja štapom i bućkanja po vodi. Ako u prvih nekoliko zabačaja ne ostvarite griz, najbolje je krenuti nizvodno na sljedeću poziciju.

Lagani porast i blago zamućenje vode ljeti često daju odlične rezultate. Smanjena je vidljivost, pa klen osjetilo vida zamjenjuje njuhom i bočnom linijom, voda postaje bogatija kisikom i hranom, a to ribu potiče na pojačano hranjenje. Tada koristite varalice koje će se glasnoćom i bojom istaknuti u mutnoj vodi. Veliki i nagli porasti vodostaja popraćeni naglim zahlađenjem nisu dobri za ribolov, jer riba doživljava temperaturni šok i slabije se hrani. Na velikim rijekama iskoristite mogućnost dalekih izbačaja: dobre su glavinjare i leptiri s otežanjem, a za lov na većim daljinama korisni su i plutajući vobleri koje puštate niz struju do pozicije na kojoj očekujete klenove. U bistroj vodi klen će varalicu često samo lukavo pratiti bez napada, pa vam je jedina šansa uhvatiti ga na refleks: zabacite varalicu tako da padne točno ispred ili iznad klena i izazovite refleksni napad na samoj površini ili nakon nekoliko namotaja. Na takav refleksni napad obično reagira najveći klen iz skupine.

Varaličarenje klena na jesen

U jesen se klenovi s opadanjem temperature vode postupno povlače sve dublje. Još se zadržavaju u strujama i zauzimaju mjesta u dubljim brzacima ili u maticama rijeka. Nakon niza oblačnih dana svako pojavljivanje sunca iskoristit će za sunčanje, a tada se ponašaju slično kao u rano proljeće, samo što sada reagiraju na krupnije varalice. U jesen se pojačano hrane kako bi nakupili zalihe za zimu i često napadaju varalice za par brojeva veće nego obično. Najbolji su izbor dubokoroneći i tonući vobleri, glavinjare i leptiri s otežanjem. Na manjim rijekama i potocima svaki porast vodostaja iskoristit će za migriranje prema zimovnicima, pa ako se na vodi nađete baš u vrijeme takvih migracija, ribolov će biti iznadprosječno dobar.

Varaličarenje klena zimi

Na manjim rijekama i potocima klenovi cijelu zimu provode u zimovnicima, obično najdubljim mjestima sa slabijim protokom vode. Treba dobro poznavati rijeku ili se potruditi oko pronalaženja zimovnika. Zimi su najbolji manji modeli dubokoronećih voblera i silikonske varalice. Voblere koristite na dijelovima zimovnika s umjerenim do jačim protokom vode, vodite ih vrlo sporo u dubljim slojevima ili pri dnu, a najbolje je da ih samo održavate u mjestu kako bi strujanje vode odradilo svoj posao.

Na većim rijekama klenovi nisu skoncentrirani u velikim zimovnicima, nego ih nalazite u svim dubljim i mirnijim uvalama, najčešće iza sprudova uz strmu kamenu obalu, gdje troše što manje energije. Na takvim mjestima najbolje rade silikonske varalice. Repovi varalica trebaju biti što tanji i od mekšeg silikona, kako bi bili pokretljiviji pri najsporijem vođenju. Najbolji su manji modeli twistera, shadova ili shad-twistera, montirani na odgovarajući oblik i težinu jig-glave. Ne komplicirajte previše s oblicima, dovoljne su klasične okrugle glave, po mogućnosti obojene. Obojene glave u žutoj i zelenoj boji s crnim točkama koje simuliraju oči daju bolje rezultate od običnih olovnih. Odaberite minimalnu težinu glave kojom varalicu možete spustiti do dna, kako biste je mogli što sporije voditi. Napad obično slijedi nakon odizanja od dna i privlačenja prema obali. Nerijetko klen lijeno prati varalicu sve do površine, pa ako ga ugledate, usporite s vođenjem, što najčešće rezultira grizom.

Propisi: lovostaj i najmanja mjera

Ovo je važno jer mnogi traže “lovostaj klena”: za klena u Hrvatskoj nacionalni lovostaj ne postoji, kao ni nacionalna najmanja lovna mjera. Klen nije naveden u Naredbi o zaštiti riba u slatkovodnom ribarstvu (Narodne novine 82/05), pa za njega država ne propisuje ni datume zabrane ni minimalnu dužinu.

• Nacionalni lovostaj: nema ga. Klen se načelno može loviti tijekom cijele godine.
• Najmanja lovna mjera: država je ne propisuje.
• Lokalna pravila: lokalni ovlaštenik ribolovnog prava na svojim vodama može propisati vlastiti lovostaj, najmanju mjeru ili dnevni limit. Zato uvijek provjerite uvjete u svojoj dozvoli.

Namjerno ne navodimo izmišljene datume ni centimetre, jer nacionalnih brojki za klena nema. Cijeli pregled vrsta i datuma pogledajte u vodiču lovostaj slatkovodnih riba, a točan podatak za svoju vodu potražite kod svog ovlaštenika.

Zaključak

Klen je riba koja od ribolovca traži strpljenje, šuljanje i dobar osjećaj za varalicu, a upravo zato i pruža poseban užitak. Iako za njega ne vrijedi nacionalni lovostaj, riba je to koja zaslužuje poštovanje: u vrijeme mrijesta poštedite je, a nedorasle i kapitalne primjerke vratite u vodu, kako bi klenova bilo i za one koji dolaze za nama.

Česta pitanja

Koja je najbolja varalica za klena?

Klen najbolje reagira na varalice s višom frekvencijom rada i izraženom vibracijom. Među najlovnijima su leptiri, kratki i zdepasti kruškasti vobleri, glavinjare te mikro i midi vobleri, a zimi sitni silikonci poput manjih twistera. Varalica neka bude kratka, okruglasta i zdepasta, a boju birajte prema bistrini vode.

Ima li klen lovostaj?

Klen u Hrvatskoj nema nacionalni lovostaj ni propisanu najmanju lovnu mjeru, jer nije naveden u Naredbi NN 82/05. Načelno se može loviti cijelu godinu, ali lokalni ovlaštenik na svojim vodama može propisati svoja pravila, pa provjerite uvjete u dozvoli.

Kada je mrijest klena?

Klen se mrijesti u svibnju i lipnju, kada voda dostigne temperaturu oko 15 °C. Za mrijest bira umjeren protok vode sa šljunkovitim ili pješčanim dnom, a ikra se lijepi za dno gdje inkubacija traje oko 10 dana.

Kako loviti klena varalicom?

Klena lovite laganim spinom, šuljanjem i tihim prilazom, jer je plašljiv i oštrog vida. U proljeće dobro rade leptiri i plitkoroneći vobleri tik ispod površine, ljeti se isplati lagano zamućenje vode i lov na refleks, a u jesen i zimu prelazite na dubokoroneće voblere i sitne silikonce vođene sporo pri dnu.

Koja je najmanja mjera za klena?

Država ne propisuje najmanju lovnu mjeru za klena, jer ga nema u nacionalnoj Naredbi. Minimalnu mjeru, ako je ima, određuje lokalni ovlaštenik ribolovnog prava, pa je provjerite u svojoj dozvoli.

Kakav pribor treba za lov klena?

Dovoljan je univerzalan lagani spin. Na manjim rijekama koristite štap 2,40 do 2,70 m, bacanja 5 do 20 g, sa špagom 0,10 do 0,15 mm. Na većim rijekama uzmite dulji štap 2,70 do 3,00 m, gramaže 10 do 50 g, a u bistroj vodi može pomoći fluorokarbonski predvez.

Koje su najbolje silikonske varalice za klena?

Za klena birajte sitne silikonce, otprilike 5 cm, s tankim i mekim repom: manje twistere, shadove ili shad-twistere. Meki rebrasti shadovi (primjerice Berkley PowerBait Ripple Shad u veličini 5 cm) montiraju se na lagane jig-glave 1,5 do 3,5 g, a najbolji su zimi i u rano proljeće, kad je klen tromiji. Odaberite minimalnu težinu glave kojom varalicu spuštate do dna, a obojene glave u žutoj i zelenoj s crnom točkom rade bolje od golog olova.

Koji vobler je najbolji za klena?

Za klena rade kratki, zdepasti i kruškasti vobleri visoke frekvencije rada, u veličini od 3 do 7 cm. Plutajući plitkoroneći modeli (poput Rapala Original Floater serije) izvrsni su za lov tik pod površinom i puštanje niz struju, a za dublje brzake i jesenske krupnije klenove uzmite tonuće i dubokoroneće voblere. Prirodni dekori rade u bistroj vodi, jarke boje u zamućenoj.