Som

Ukratko

Som (Silurus glanis) najveća je slatkovodna grabežljiva riba naših voda i jedan od najtraženijih ciljeva sportskih ribolovaca. Lovi se varalicom, živim ili mrtvim mamcem na dnu, na plovak i bućkanjem, a najaktivniji je u sumrak, noću i za mutne vode nakon ljetnih oluja.

• Latinski naziv: Silurus glanis (Linnaeus), porodica Siluridae
• Maksimalna veličina: preko 2 m dužine i 100 kg težine (kapitalni primjerci)
• Mrijest: od kasnog proljeća do početka ljeta, kada voda dosegne otprilike 18 do 22 °C
• Lovostaj: od 16. travnja do 15. lipnja, ne vrijedi za rijeku Dunav
• Najmanja lovna mjera: 60 cm (Naredba NN 82/05)
• Glavni mamci i tehnike: silikonci, tonući vobleri i žlice (varaličarenje); keder, jetra, gliste i iznutrice (dno i plovak); bućkanje iz čamca

Som (Silurus glanis, Linnaeus) predstavnik je porodice Siluridae i njezina je najveća vrsta. Često se i najvećim znalcima dogodi da ih iznenadi, jer som zbog svoje težine, a vrlo često i potrebne spretnosti pri lovu, ne ostavlja ravnodušnim nikoga.

engl. catfish (wels catfish), franc. silure glane, njem. Wels, tal. siluro. Porodica: Siluridae Lovostaj: 16.4. do 15.6. Najmanja lovna mjera: 60 cm

Izgled

Njegovo je tijelo izduženo, zmijolikog oblika, što mu omogućuje brzo kretanje i ponekad iznimno jake i duge bijegove koje ni najjači pribor ne može uvijek zaustaviti. Usta su velika i ispunjena sitnim zubima. Na glavi se nalaze brkovi, dva duža s gornje strane i četiri kraća s donje, koji mu zbog malih očiju omogućuju lakše pronalaženje plijena. Koža je prekrivena sluzi, s gornje strane crne boje, dok je sa strane bijela s crnim pjegama.

Som ima jako razvijenu bočnu prugu, pa može osjetiti i najmanje kretnje svog plijena. Leđna peraja je mala, a podrepna se proteže više od polovice tijela. Može narasti do zadivljujuće veličine koja u ribolovca svakako izaziva čuđenje i strahopoštovanje. Tako nisu rijetki ni ulovi primjeraka dužih od 2 metra, ostvarenih raznim tehnikama te 100 kg težine.

Mrijest soma

Mrijest je ključan i za ribolov i za propise, pa ga vrijedi razumjeti. Ovisno o vrsti vode, odnosno njezinoj temperaturi, polovicom proljeća ili pri njegovu kraju započinje mrijest soma. U pravilu se to događa kada se voda zagrije na otprilike 18 do 22 °C, najčešće od kraja svibnja do lipnja. Tijekom mrijesta ženka polaže jajašca u gnijezdo koje pripravi mužjak, a mužjak zatim čuva leglo. Najčešće su to u rijekama mirnija mjesta s potopljenim drvećem ili kakvim zaklonom, ali blizu glavne struje.

Upravo se na to razdoblje veže lovostaj soma od 16. travnja do 15. lipnja: zabrana štiti ribu dok se mrijesti i tako čuva riblji fond za sljedeće sezone. Som se najintenzivnije hrani početkom proljeća, dok se sprema za mrijest, pa je predmrijesno razdoblje jedno od najboljih za ribolov, sve do ulaska u lovostaj.

Stanište i ishrana

Som rjeđe obitava u dijelovima rijeke koji nisu povezani s maticom ili nemaju odgovarajuću dubinu koja bi mu osigurala zaklon i omogućila bijeg. Kako temperatura vode raste, tako se i njegov metabolizam ubrzava, pa mu je potrebno više hrane, dok se približavanjem zime aktivnost smanjuje i hrani se rijetko.

Svakako je nezasitan grabežljivac i doslovno može zgrabiti sve što može progutati: strvine, školjke, ribe, ptice, kornjače, male sisavce, a poznat je i kao kanibal. Jednom je zabilježen slučaj da je ulovljeni som od tridesetak kilograma sadržavao drugi primjerak od desetak kilograma. Najintenzivnije se hrani početkom proljeća, kada se sprema za mrijest, te ljeti za najvećih vrućina u svitanje i sumrak. Ako mu se u blizini nađe mogući plijen, neće ga oklijevati zgrabiti u bilo koje doba dana. Za vrijeme ljetnih oluja i mutne vode također se intenzivno hrani, a tu do izražaja dolazi njegova gotovo do savršenstva razvijena bočna pruga.

Veliki se som u vodi ničega ne boji, a svoj plijen grabi vrlo brzo i silovito te mu ne ostavlja ni najmanje šanse. Ulovljeni primjerak, osim kada je varalica ili pribor loše izrade, vrlo se rijetko izgubi.

Način kretanja i aktivnost soma

Razumijevanje kretanja soma jednako je važno kao i izbor mamca. Som je riba dna i izrazito teritorijalna riba koja se najčešće zadržava na točno određenom mikroreviru, dubokoj rupi, povratnoj struji ili zaklonu iza prepreke. Danju je uglavnom pasivan i drži se zaklona, a najaktivniji postaje u sumrak, tijekom noći i u svitanje, kada izlazi na plićake i lovne staze u potrazi za hranom.

Aktivnost dodatno raste za toplih ljetnih noći, prije i za vrijeme oluje te kada se voda zamuti, jer tada njegova bočna pruga preuzima glavnu ulogu u pronalaženju plijena. Zato pri planiranju izlaska vrijedi pratiti temperaturu vode, doba dana i vremenske prilike, a ne samo birati mamac.

Još jedna važna napomena: ako ste odlučili loviti na određenom mjestu, najpametnije je na tom mjestu ostati do kraja ribolova, jer je som riba koja se nalazi na točno određenom mikroreviru.

Način ribolova i mamci za soma

Mnogo je različitih načina (disciplina) na koje se lovi som. Možemo ih podijeliti u nekoliko kategorija:

• varaličarenje,
• lov uranjačem (olovom) na dnu,
• lov udicom na plovak,
• lov bućkanjem.

Za početak nekoliko vrlo bitnih napomena. Ako ste odlučili ciljano loviti soma (početnik ili ribolovac koji je više puta doživio neuspjeh često misli da ga je nemoguće ciljano loviti, no pridržavanjem nekih pravila bitno povećavate šanse), svakako morate odabrati pogodno mjesto, odnosno mjesto gdje se on nalazi. Na rijekama sa srednje sporim i sporim tokom to su mjesta s većom dubinom, barem 3 m ili više, najčešće u dijelovima s povratnom strujom, gdje se spajaju dvije struje rijeke, na ušćima rijeka, u zatonima, na mjestima iza većih prepreka (kamenje, drveće i slično) te na naglim prijelazima iz plićeg dijela rijeke u dublji.

Iskustvo pokazuje da som zna iznenaditi: zabilježeni su slučajevi da je veliki som prihvatio vobler (Rapala, 5 cm, shad rap) na izrazito plitkom dijelu rijeke s vrlo jakom strujom, gdje se na dnu nalazilo veliko deblo iza kojeg se sakrio.

Lov soma varalicom

Ako lovimo soma varaličarenjem (kao i ostalim načinima), osobitu pozornost valja posvetiti priboru, ponajviše zato što je veliki som vrlo jaka riba.

Najbolje je upotrijebiti vrlo jake štapove duljine barem 2,70 m, pa sve do 4 m (dulji štapovi omogućuju dalje izbačaje, što je čest slučaj). Predviđena težina izbačaja trebala bi biti od minimalno 50 g pa do 200 g, u ekstremnim slučajevima i više. Štap neka bude dvodijelni ili trodijelni, s kvalitetnijim blankom. Skuplji su štapovi u pravilu kvalitetniji, no iskustvo pokazuje da i kvalitetan štap može popustiti nesretnim spletom okolnosti, pa mnogi ribolovci biraju štap umjerene cijene i love ga bez pretjeranog forsiranja pri umaranju ribe. Rolica (kotur). Kod rolice je situacija nešto drugačija: ona mora biti vrlo kvalitetna. Jeftinije rolice dobre su, ali pri čestom lovu teškim mamcima i dugotrajnom drilu krupne ribe s vremenom popuste (roler na preklopu, stražnja kočnica, osovina). Preporuka je uložiti u kvalitetnu rolicu renomiranih proizvođača (najčešće japanskih Shimano i Daiwa ili američkih), koja će trajati dulje. Veličina neka bude minimalno 4000, pa sve do gotovo 10000 u ekstremnim situacijama, ako očekujete vrlo krupne primjerke. Najlon i predvez. Na kalem bi trebalo stati barem 150 m strune 0,30 mm. Gotovo isključivo koristimo kvalitetnu upredenicu (špagu), jer dulje traje i ne rasteže se, što je vrlo važno kod zatega. Uvijek koristite čelični predvez duljine barem 20 cm, jer se nakon dugotrajne borbe može dogoditi da som svojim sitnim zubima prepili strunu. Time smanjujete i rizik da vam, ako slučajno zakvačite štuku, što nije rijetkost, odmah pregrize strunu. Varalice po sezoni. U hladnijim dijelovima godine, čak i zimi, najčešće koristimo silikonce raznih proizvođača duljine bar 10 cm s teškim glavama, minimalno 30 g i više za jiganje, te tonuće voblere (Rapala, Salmo, Ružno pače, Monarch Dok) duljine od 5 cm pa sve do 15 cm, raznih tipova (sinking i suspending). U toplijim dijelovima godine koristimo žlice, plutajuće i tonuće voblere, silikonce i leptire. Metalne varalice neka budu veće mase, bar 30 g pa sve do 100 g. Za najtoplijih dana mogu poslužiti i površinske varalice te poperi. Treba imati na umu da je som riba dna, pa ga najčešće ipak lovimo varalicama koje idu srednjim slojem vode ili dublje.

Som na zatvorenim vodama (jezera i ribnjaci)

Na zatvorenim vodama (jezera, ribnjaci) lov soma varalicom vrlo je težak zadatak, gotovo nemoguć zbog male populacije somova i poprilično teških uvjeta. Većina somova ulovljenih na varalicu na zatvorenim vodama slučajan je ulov ribolovaca koji love ostale grabežljivce poput štuke, smuđa ili grgeča. Zna se zaletjeti i na šaranske mamce, na boilu, glistu pa čak i kukuruz. Ribolovci somove na ribnjacima i jezerima često smatraju štetočinama, pa ribolovna društva organiziraju selektivne izlove. Budući da na jezerima voda ne teče, nema zamućenja pri porastu vodostaja, somovi se gotovo ne kreću i gotovo su neuhvatljivi. U takvim je uvjetima ribolov živim mamcima (kederima) daleko produktivniji od umjetnih. Zimi se na plitkim jezerima i ribnjacima temperatura vode spušta jako nisko, površina se ledi, a somovi odlaze u hibernaciju. Zato se lov varalicom isplati prije svega na rijekama.

Zimovnici i zimski lov varalicom

Na većim rijekama zimi se temperatura vode također spušta, ali rjeđe do leda, zbog stalnog protoka. Somovi se zajedno s ostalom ribom povlače u zimovnike: obično najdublje dijelove rijeke sa sporijim protokom, gdje je voda na dnu toplija, a sporiji tok omogućava ribama da štede energiju. U zimovnicima som obično stoji na dnu ili u srednjim slojevima vode, što je specifičan slučaj na Savi. Kako su zimovnici prepuni bijele ribe, som se za južine ili blagog porasta vodostaja ipak hrani, pa ga je moguće uloviti. Tada su najbolje i nezamjenjive silikonske varalice, montirane na odgovarajuću težinu jig glave: težinu biramo prema veličini i obliku silikonca, dubini vode i jačini riječne struje, i to najmanju težinu kojom varalicu možemo plasirati na dubinu gdje somovi stoje.

Često se događa da som pokupi varalicu u propadanju, pa je nakon zabačaja potrebno cijelo vrijeme držati strunu napetom kako bi se osjetio griz. Grizevi su obično vrlo blagi i jedva se osjete. Preteškim glavama i oranjem po dnu zimovnika lako se dogodi da soma zakvačimo za leđa ili rep, a to nije cilj nikome osim krivolovcima. Bolje je odabrati prelaganu nego pretešku jig glavu: preteškom ćemo usto izgubiti i veći broj varalica zapinjanjem za prepreke, kojih na dnu somovskih obitavališta ima jako puno.

Najbolje varalice za soma po tipu

Pitanje koje najčešće postavljaju ribolovci koji tek kreću u varaličarenje na soma glasi: koju varalicu kupiti prvu i po čemu birati sljedeće. Odgovor je uvijek isti, som je riba dna i riba osjeta, pa dobra somovska varalica mora ispuniti tri uvjeta: biti dovoljno velika i teška da dosegne dublje slojeve, davati snažnu vibraciju i pritisak vode koje njegova bočna pruga hvata izdaleka, te se voditi sporo i uz samo dno. Boja je sekundarna, ali i ona ima svoje pravilo: u mutnoj i noćnoj vodi uzimaju se izražene, svijetle i UV boje (chartreuse, narančasta, žuta, bijela), a u bistroj vodi prirodni tonovi (srebrna, bijela, smeđa, uzorak bjelice ili klena). Ispod su tipovi varalica poredani onako kako ih ribolovci najčešće i biraju za soma.

Ovo je danas prva i najuniverzalnija somovska varalica. Za razliku od klasičnih 10 cm silikonaca spomenutih gore, za ciljani lov krupnog soma biraju se veliki shadovi duljine od 15 do 23 cm s izraženim paddle (lopatičastim) repom koji na sporom vođenju stvara jak, niskofrekventni titraj. Provjereni izbori u ovoj klasi su Westin ShadTeez (do 19 cm, rep radi i pri vrlo sporom vođenju), Savage Gear serija 3D i 4D shadova s dodanim mirisom (što je za soma prednost) te klasični Relax Kopyto koji je desetljećima poznat kao shad visoke vibracije. U bistroj vodi biramo prirodne tonove, a u mutnoj UV i signalne boje. Montiraju se na tešku jig glavu, o čemu niže. Namjenski somovski shadovi s velikom lopaticom. Postoje i shadovi razvijeni upravo za soma, kod kojih velika metalna lopatica ili kobilica pojačava pritisni val u vodi puno više od običnog paddle repa. Reprezentativan primjer je Black Cat Cat Shad duljine oko 18 cm, koji radi i na laganim jig glavama i podjednako je dobar na vertikali iz čamca i pri brzom dobacivanju iz ruke. Ako ciljate isključivo soma i tražite jednu varalicu koja pokriva i jezero i rijeku, ovo je logičan izbor. Jig glave i montaža. Sam shad ne radi ništa bez ispravne glave, pa jig glavu treba gledati kao dio varalice, a ne kao sitni pribor. Za soma se biraju teške glave, u pravilu od 30 g naviše, a na dubljim revirima i jačoj struji i 50 do 100 g, kako bi varalica ostala uz dno i tamo se vodila sporim, gotovo puzajućim ritmom uz povremeni dodir dna. Kukica na glavi mora biti jaka i široka, jer somovska usta traže dobar zahvat. Neki proizvođači nude i uravnotežene shadove s već ugrađenom jig glavom (primjerice Black Cat pelagijski shad s magnetom za dvokuku, u verzijama 75 i 110 g), što početnicima olakšava izbor. Dubokoroneći vobleri i krankbajti. Na voblere som odlično reagira, osobito kada se tegle (panula iz čamca) ili sporo vode uz jaku struju. Za soma se biraju krupniji, tijelasti dubokoroneći modeli koji drže dublji sloj vode, primjerice Salmo krankbajti iz njihova asortimana za grabežljivce. Salmo Hornet je plutajući duboko-ronilac koji na povlačenju zaranja do otprilike 4 do 5 m, a dostupan je i u izvedbi sa zvečkom (Rattlin’ Hornet) koja dodaje zvučni podražaj, uz Rapala tonuće modele koji su već desetljećima na somovskim popisima. Duljina od 9 do 15 cm dobro pokriva srednji i dublji sloj. Kod voblera vrijedi voditi ih izrazito sporo, nekoliko sekundi po okretu ručke, jer pasivni som ne juri za brzim plijenom. Spinerbajti i chatterbajti (bladed jig). Kada je voda mutna, plitka ili zarasla, a klasična varalica se lako zakvači, do izražaja dolaze varalice s velikom rotirajućom ili titrajućom lopaticom. Kod njih presuđuju zvuk i vibracija, a ne boja: velika lopatica šalje jak val koji budi i tromog, pasivnog soma. Namjenski primjer je Black Cat The Chatter s ekstra velikom lopaticom, razvijen upravo za plići i zarasli somovski teren. Ovakve varalice vode se sporo i ravnomjerno, tik iznad dna ili preko rubova travnatih površina. Žlice i metalne varalice. Krupne žlice ostaju provjeren klasik, osobito za toplijih mjeseci, a već spomenuta dupla žlica daje izvrsne rezultate za sparnih ljetnih noći. Metalne varalice za soma biraju se veće mase, od 30 do 100 g, kako bi se dobacile daleko i propale do dubljih dijelova revira. Njihova jednostavna, snažna igra i bljesak dobro rade u sumrak i u mutnijoj vodi. Površinske varalice i poperi. Za najtoplijih dana i mirne površine, u ranu zoru i kasnu večer, vrijedi probati i površinske varalice i popere. Nisu svakodnevni izbor jer je som riba dna, ali u pravom trenutku, kada se hrani pri površini, znaju izazvati spektakularan napad. Ipak, najveći dio vremena soma lovimo varalicama koje idu srednjim slojem vode ili dublje.

Usporedba: koja varalica za koju situaciju

Ako tek gradite kutiju za soma, iskustvo pokazuje da je najsmisleniji redoslijed kupnje sljedeći: prvo dva do tri velika paddle shada s teškim glavama u jednoj prirodnoj i jednoj UV boji, zatim jedan dubokoroneći vobler ili krankbajt za panulu i sporo vođenje, pa tek onda spinerbajt ili chatterbajt za mutne i zarasle uvjete. Svu opremu i varalice za soma možete pogledati na stranici oprema i pribor za ribolov.

Mamac za soma ljeti

Ljeto je vrhunac somovske sezone, a izbor mamca prilagođava se toplim noćima i aktivnoj ribi. Za toplih dana i noći dobro rade veće žlice (vrlo dobre rezultate daje dupla žlica, osobito za sparnih ljetnih noći), tonući i plutajući vobleri te krupniji silikonci. Metalne varalice neka budu mase od 30 do 100 g kako bi se prebacile do dubljih dijelova revira, a za najtoplijih dana i mirne površine vrijedi probati i površinske varalice i popere.

Uz varalice, ljeti izvrsno rade i prirodni mamci na dnu: keder (živa ili mrtva ribica), velika glista u snopu i komad jetre, osobito u sumrak, noću i nakon ljetnih oluja kada je voda mutna. Pravilo je jednostavno: što je voda toplija i mutnija, to više dolazi do izražaja somov osjet mirisa i bočne pruge, pa mirisni mamci na dnu često nadmašuju varalicu.

Lov soma na jetru

Jetra je jedan od klasičnih i najmirisnijih somovskih mamaca, osobito učinkovit u toplom dijelu godine i u mutnoj vodi. Komad svježe jetre (govedske ili pileće) stavlja se na jaču jednokuku ili trokuku udicu, a zbog mekane teksture vrijedi ga pričvrstiti tankom mrežicom ili koncem da bolje drži na udici i izdrži izbačaj. Lovi se na dnu, s uranjačem (olovom) koji drži mamac na lovnoj stazi, ili na plovak dovoljne nosivosti.

Snažan miris jetre širi se vodom i privlači soma izdaleka, što je čini idealnim izborom za noćni lov i za zamućenu vodu nakon oluje. Jetra ulazi u širu skupinu mirisnih mamaca uz koje brend dosljedno navodi i gliste, pijavice, iznutrice i crve, koji se osobito dobro pokazuju u rano proljeće.

Lov soma olovom na dnu i na plovak

Kod lova soma uranjačem na dnu i udicom na plovak pribor također mora biti jednake kvalitete. Ovdje prvenstveno lovimo soma živim ili mrtvim mamcima postavljenim na udicu. Riba (keder, klen, linjak, bjelica) kvači se udicom veličine 1, 1/0 i više (jednokukom ili trokukom) za glavu, ili se prišije ribičkom iglom od repa prema glavi tik ispod kože, na čelični predvez. Slično se postavlja i kod lova na plovak, a plovak mora imati nosivost od bar 20 g, tako da može nositi teret. U rano proljeće koristimo gliste, jetru, pijavice, iznutrice, crve i slične mamce.

Lov soma bućkanjem

Kod lova bućkanjem koristimo čamac, pa bućkom posebnim pokretima ruke proizvodimo zvuk koji soma toliko provocira da mu mnogo puta ne može odoljeti. Već opisane mamce postavimo na udicu, spustimo ih tik do dna i podignemo oko pola metra. U jednoj ruci držimo bućku i proizvodimo pokrete, a u drugoj strunu, pa kad osjetimo udarac, naglo rukom zategnemo i počnemo namatati strunu rolicom. Ova se metoda najčešće koristi na velikim i dubokim jezerima te sporim rijekama, a ako ste početnik, najbolje je uza se imati iskusnog ribolovca koji će vas uputiti.

Prihvat i rukovanje ulovom

Na kraju je važno i kako prihvatiti soma, pogotovo zato što može biti većih dimenzija. Najbolje je i najsigurnije koristiti kuku ili vrlo jak podmetač, a ako je riba veća, dobro bi došla i pomoć druge osobe. Možemo ga prihvatiti i rukom, ali obavezno uz zaštitnu rukavicu i nakon što provjerimo gdje se zabola udica.

Vrlo je važno ne primati ga za usta pri prvom dodiru, jer će se jako otimati. Najprije ga rukom dodirnite po glavi dva ili tri puta, pa ga onda s četiri prsta bez palca primite za unutarnji dio usta, s palcem ispod donje čeljusti, i vrlo čvrsto pritisnite. Ruku ni slučajno ne smijete opustiti, jer bi vam udica vrlo vjerojatno mogla završiti u ruci, što se već događalo, a vrlo je opasno: ako vas i som od 20 kg prevagne u vodu, možda se nećete izvući.

Propisi: lovostaj i najmanja mjera

Som je zakonom zaštićena vrsta, pa prije izlaska provjerite aktualne propise.

• Lovostaj: od 16. travnja do 15. lipnja. Ova zabrana ne vrijedi za rijeku Dunav.
• Najmanja lovna mjera: 60 cm. Manje primjerke vratite u vodu.
• Izvor: Naredba o zaštiti riba u slatkovodnom ribarstvu (Narodne novine 82/05).

Ovo su nacionalna pravila. Lokalni ovlaštenik ribolovnog prava može propisati i strože uvjete, pa uvijek provjerite i svoju dozvolu. Cijeli pregled datuma i mjera po vrstama nalazi se na stranici lovostaj slatkovodnih riba.

Zaključak

S vremenom, uz mnogo ustrajnosti i strpljivosti, svaki ribolovac dođe do svojih pravila. Ne možemo se slijepo držati ni ovih, jer uvijek ima odstupanja i nelogičnosti koje teško objašnjavamo. Nadamo se da će vam ovi savjeti pružiti lijepe i ugodne trenutke koje ćete zauvijek pamtiti. I ne zaboravite: poštujte lovostaj i najmanju mjeru te nedorasle primjerke vratite u vodu, kako bi soma bilo i za sljedeće naraštaje.

Česta pitanja

Kada je mrijest soma?

Som se mrijesti od kasnog proljeća do početka ljeta, kada se voda zagrije na otprilike 18 do 22 °C, najčešće od kraja svibnja do lipnja. Ženka polaže jajašca u gnijezdo koje pripravi i čuva mužjak. Upravo se na to razdoblje veže lovostaj soma.

Koja je najmanja mjera za soma?

Najmanja lovna mjera za soma u Hrvatskoj je 60 cm. Manje primjerke morate vratiti u vodu (Naredba NN 82/05).

Kada je lovostaj soma?

Lovostaj soma traje od 16. travnja do 15. lipnja. Na rijeci Dunav ovaj lovostaj ne vrijedi.

Koji je najbolji mamac za soma ljeti?

Ljeti dobro rade veće žlice (osobito dupla žlica za toplih noći), tonući vobleri i krupniji silikonci, a uz njih i prirodni mirisni mamci na dnu: keder, velika glista i jetra, osobito u sumrak, noću i u mutnoj vodi nakon oluje.

Lovi li se som na jetru?

Da. Jetra je vrlo mirisan i učinkovit somovski mamac, osobito u toplom dijelu godine i u mutnoj vodi. Komad jetre stavlja se na jaču udicu, po mogućnosti učvršćen mrežicom ili koncem, i lovi se na dnu s olovom ili na plovak.

Kako prihvatiti velikog soma?

Najsigurnije je koristiti kuku ili vrlo jak podmetač, a kod krupnih riba i pomoć druge osobe. Ako ga prihvaćate rukom, obavezno nosite zaštitnu rukavicu i prethodno provjerite gdje se zabola udica.

Koje su najbolje varalice za soma?

Za ciljani lov soma najuniverzalnije su velike gumene shad varalice s paddle repom duljine 15 do 23 cm (primjerice Westin ShadTeez, aromatizirani Savage Gear shadovi ili klasični Relax Kopyto) na teškim jig glavama od 30 do 100 g. Uz njih dobro rade namjenski somovski shadovi s velikom lopaticom (Black Cat Cat Shad), dubokoroneći vobleri i krankbajti (Salmo Hornet), krupne žlice te spinerbajti i chatterbajti za mutnu i zaraslu vodu. Ključna su tri svojstva: dovoljna veličina i masa, snažna vibracija i sporo vođenje uz dno.

Koje veličine i mase treba biti varalica za soma?

Za krupnog soma biraju se veliki mamci. Gumeni shadovi su najčešće od 15 do 23 cm, vobleri od 9 do 15 cm, a metalne varalice i žlice od 30 do 100 g. Jig glave za shadove kreću od 30 g, a na dubljim revirima i jačoj struji idu do 50 ili čak 100 g, kako bi varalica ostala uz dno gdje se som zadržava.

Koja je boja varalice najbolja za soma?

Boja je manje važna od veličine i vibracije, ali vrijedi jednostavno pravilo. U mutnoj vodi, noću i nakon oluje uzimaju se izražene, svijetle i UV boje (chartreuse, narančasta, žuta, bijela), jer pomažu somu koji se tada oslanja na bočnu prugu i osjet. U bistroj vodi bolje rade prirodni tonovi, srebrna, bijela i smeđa te uzorci bjelice ili klena.