Varaličarenje soma

Som je naš najveći grabežljivac među slatkovodnim ribama. Može doseći dužinu od preko 3m i težiti više od 150 kilograma.
Naseljava gotovo sve rijeke i jezera kopnene Hrvatske. Voli mirniju i duboku vodu, stoga ga u rijekama najčešće možemo naći u srednjim i donjim tokovima.
Zbog svoje veličine gotovo da nema prirodnih neprijatelja i ničega se ne plaši. Hrani se i napada gotovo sve što pliva u vodi. Najčešće su to druge ribe, ptice, žabe, zmije, kornjače, glodavci, rakovi i školjke. Uglavnom hvata živi plijen, ali hrani se i strvinama. Pošto ne bira svoj plijen, nerijetko se na njegovom jelovnikom mogu naći i drugi manji somovi. Danju se uglavnom nalazi u najdubljim pojasevima vode gdje se skriva od svijetla pod potopljenim drvećem, panjevima, kamenjem, naglim prijelazima dubine i sl, a noću kreće u lov.

Mrijesti se u proljeće kada temperatura vode dostigne dvadesetak stupnjeva, a to je uglavnom u travnju i svibnju.

 

Ribolov soma može se obavljati sa više tehnika ribolova, a najčešće su to dubinsko pecanje soma na glistu, pijavicu, školjke, životinjske iznutrice, mrtve i žive ribe, itd… Zatim ribolov živim mamcima (kederima) i ribolov umijetnim mamcima (varalicama).

 

Ribolov soma varalicom.

Ribolov soma varalicom nije ni malo lak posao i jako se malo ribolovaca odlučuje za ciljano pecanje soma varalicom. Potrebno se dobro naoružati strpljenjem i upornošću te osijetno težim priborom negoli primjerice za varaličarenje štuke, smuđa, bolena, klena, jeza, grgeča i drugih.

 

Pribor za varaličarenje soma

Pribor za ribolov soma varalicom mora biti snažan, što ujedno podrazumijeva i veću težinu štapa, role, pa i same varalice.

Štap mora biti dovoljno jak da se njime mogu zabacivati varalice ponekad teže i od 100g, voditi veliki vobleri sa jakim vibracijama u jakim riječnim strujama. Prilikom griza soma potrebna nam je snažna kontra kako bi se poveća udica zabila u tvrda somova usta. Nakon kontre slijedi borba sa ribom popriličnih dimenzija i snage koji još u svoju obranu koristi snažni riječni tok. Znači potreban nam je snažan i žilav štap na koji ćemo se prilikom borbe sa somom moći obijesiti cijelom svojom težinom tijela, a da pritom štap ne pukne pri snažnim somovim trzajima glave i repa.Bilo bi poželjno da štap ima pojačane vodilice i držač za rolu. Donji kraj štapa obično ima obli završetak koji služi kao uporište o tijelo ribolovca prilikom duge i naporne borbe sa somom.

Za varaličarenje soma uglavnom se koriste štapovi u dužinama  od 2,70-3,30 m te gramažama od 100-300g. Osobno koristim štap dužine 3m i 210g.

Rola mora također biti snažna, tj. poželjno je da je cijela izrađena od metala bez plastičnih dijelova. Poželjno je da ima niži prijenos kako bi se ručka na roli lakše okretala prilikom vođenja teških varalica u jakim strujama, te prilikom borbe sa somom. Špula na roli mora imati dovoljno velik kapacitet da se na nju može namotati barem 150-200m špage nosivosti 20-30kg.

Varalicu ne vežemo direktno na špagu, već koristimo predvez otporan na abraziju. Predvez mora tijekom borbe sa somom izdržati trljanje o somovu „četku“, tj stotine sitnih i kao žilet oštrih zuba i oštre prepreke u vodi poput kamenja, raznog odbačenog smeća u vodi kao što su olupine automobila i sl. Za predvez se može koristiti običan najlon, ali ne tanji od 0,80, fluorocarbon, ili specijalne špage od kevlara (upredenice) izrađene baš za ovu namjenu koje se mogu naći u svim boljim ribičkim trgovinama.

Osobno koristim takav predvez u dužini od 1m, debljine 1mm. Na kraju predveza mora biti snažna kopča, na koju čemo kopčati svoje omiljene varalice. Na varalicama je poželjno promijeniti alke i udice. Jednostavno skinemo originalne udice i zamijenimo ih sa ponekad i nekoliko brojeva većim i snažnijim, te pritom pazimo da povećanje udice ne remeti rad varalice. Udice moraju biti velike i jake kako ih nebi podrobila snažna somova usta, te kako bi tijekom borbe sa somom mogli iskoristiti svu snagu našeg pribora, a da se pritom ne bojimo da će se riba otkvaćiti ili odvinuti udica. Znači ako i jedna karika u lancu popusti, ostajemo bez ribe.

Lov soma na varalicu iziskuje puno strpljenja i upornosti te da bi se ostvario griz treba dobro truditi satima i danima, a kada som napokon zagrize, ne želimo ga izgubiti zbog slabog i lošeg pribora. Kada smo se opskrbili odgovarajućim priborom, vrijeme je da odaberemo naše mamce, u ovom slučaju su to varalice i zaputimo se na vodu. Varalice moramo odabrati ovisno o godišnjem dobu, vremenskim prilikama, dubini vode, jačini riječne struje i sl.

 

Prezentacija prilikom varaličarenja soma

Varalicu je potrebno što sporije povlačiti kako bi se što duže zadržala u somovom vidnom i osijetnom polju. Pravilna prezentacija je od presudne važnosti. Znaći da moramo odabrati silikonske varalice koje imaju pokrete repa i tijela pri najsporijem vođenju. To su obično silikonci izrađeni od mekog silikona i tanjih repova.
Često se dešava da som pokupi varalicu u propadanju pa je potrebno cijelo vrijeme nakon zabačaja skoncentrirano držati strunu napetu kako bi se osjetio griz. Grizevi su obično vrlo blagi i jedva se osjete. Preteškim glavama i „oranjem“ po dnu zimovnika često se dešava da zakvačimo soma za leđa ili rep, a to nije cilj nikome osim krivolovcima koji to na žalost redovno zloupotrebljavaju. Bolje da odaberemo prelaganu nego pretešku jig glavu jer preteškom jig glavom ćemo izgubiti veći broj varalica slučajnim zapinjanjem za prepreke kojih na dnu obitavališta soma obično ima jako puno.

Varaličarenje soma zimi

Na našim zatvorenim vodama (jezera, ribnjaci), lov soma varalicom jako je težak zadatak, gotovo nemoguć zbog male populacije somova te poprilično teških uvijeta. Većina ulovljenih somova na zatvorenim vodama na varalicu je slučajan ulov ribića loveći ostale grabežljivce poput štuke, smuđa ili grgeča. Zna se zaletiti šaranašima na boilu, glistu pa čak i kukuruz. Ribiči somove na ribnjacima i jezerima smatraju štetočinama te ribička društva organiziraju selektivne izlove somova postavljanjem parangala, samica i sl. Pošto na jezerima voda ne teće, nema zamućenja vode prilikom porasta vodostaja itd. Somovi se gotovo i ne kreću i gotovo su neuhvatljivi. U takvim teškim uvijetima na zatvorenim vodama je ipak ribolov živim mamcima (kederima) daleko produktivniji od ribolova umijetnim mamcima. Zimi se na jezerima i ribnjacima, a naročito na onima koji su plitki, temperatura vode spušta jako nisko, ledi se površina vode, a somovi odlaze u hibernaciju. Pošto se jako malo ribiča upušta u lov soma varalicom na zatvorenim vodama, u ovom tekstu ćemo se više bazirati na ribolov soma varalicom na rijekama. Na većim rijekama zimi temperatura vode se također spušta nisko, ali ne kao na zatvorenim vodama i jako rijetko se ledi površina zbog protoka vode. Somovi se zajedno sa ostalom ribom povlače u zimovnike.
Zimovnici su obično najdublji dijelovi u rijekama sa sporijim protokom vode. Na dnu je voda toplija, a sporiji tok omogučava ribama da se sporije kreću i štede energiju. Somovi se u zimovnicima obično nalaze na dnu ili u srednjim slojevima vode kao što je to recimo specifičan slučaj za rijeku Savu. Pošto su zimovnici prepuni bijele ribe, somovi se za vrijeme južine ili za blagog porasta vodostaja ipak hrane pa ih je i moguće uloviti. U takvim slučajevima zimi su najbolje i nezamjenjive silikonske varalice. Varalicu je potrebno montirati na odgovarajuću težinu jig glave. Težinu jig glave odabiremo prema veličini i obliku silikonske varalice, dubini vode, jačini riječne struje, itd… Moramo odabrati minimalnu težinu glave kojom ćemo moći plasirati varalicu na dubinu gdje se nalaze somovi.

 

Varaličarenje soma u proljeće i ljeto

Nakon proljetnog mrijesta i lovostaja, napokon je došlo vrijeme kada krećemo na vodu u potragu za našim omiljenim predatorom. Somovi su nakon mrijesta iscrpljeni i gladni te se pojačano hrane što nama ribolovcima ide u korist. Kreću se za bijelom ribom, ulaze u jake struje i virove gdje im je bijela riba lak plijen.
U ovo vrijeme odlični su veći modeli kruškastih voblera sa jakom vibracijom. Po mom iskustvu odlični su vobleri sa ugrađenim kuglicama kao zvečkom, ali ne i oni preglasni. Zvečka mora imati sitne kuglice i stvarati nešto više kao „šuštanje“, sitno vibriranje, a nikako glasno lupanje. Na voblere sa jako glasnom i bučnom zvečkom sam imao uvijek slabije rezultate. Po danu se somovi obično nalaze u dubljim dijelovima rijeke sakriveni pod kakvim panjem, potopljenim drvećem, kamenjem, naglim prijelazima dubine i sl. Tad im je potrebno varalicu provući u neposrednoj blizini da bi ju napali. Somovi tada nisu u fazi hranjenja pa ih je potrebno isprovocirati na napad. Poslužit će nam dubokoroneći ili toneći vobleri te glavinjare odgovarajuće težine. Varalicu zabacujemo nizvodno od mjesta gdje predpostavljamo da se nalazi som, te ju lagano spuštamo u dubinu i što sporije vodimo, puštamo riječnoj struji da odradi veći dio posla. Sporo vodimo varalicu kako bi ju što duže zadržali u dometu soma i isprovocirali ga na napad. Sporija prezentacija varalice uvijek pali kod somova jer njima nije u prirodi da svoj plijen love brzim i okretnim plivanjem kao što to radi bolen. Som je ipak lovac iz zasjede.

 

Ljeto postaje sve toplije, noći su vruće i sparne, suša je i vodostaj je jako nizak, voda se ugrijala i postaje siromašna kisikom. Ovo je savršeno vrijeme za lov soma varalicom, osobito krajem ljeta kada se somovi pojačano hrane kako bi nakupili zalihe energije za dugu i hladnu zimu. U ovo vrijeme najbolje je na ribolov krenuti u sumrak, pa sve do jutarnjih sati. U ovo vrijeme somovi po danu miruju i ne hrane se, a noću kreću u akciju. Većina riba pa tako i kederi spas pronalaze u matici (glavnom toku rijeke). Tamo je protok vode najveći i tamo strujanjem vode kroz škrge riba poprima najveće količine kisika.

Za vrijeme vrućih i sparnih noći daleko najbolja varalica za lov soma je dupla žlica. Na duplu žlicu sam ulovio više somova nego na sve ostale varalice zajedno. Ta varalica kao da je stvorena za lov kapitalnih somova.

Iako mnogi ribiči smatraju da će som zagristi sve što mu se baci, ja sam se u praksi više puta uvijerio da to nije tako. Somovi znaju ljeti biti itekako izbirljivi. Hrane ima u izobilju, sve vrvi od bijele ribe i somove nije lako prevariti. Koliko puta sam došao na rijeku Savu na jednu od omiljenih pozicija i satima bacao sve moguće vrste i veličine varalica ali bez rezultata. Bacao sam satima voblere svih mogućih modela, oblika i veličina, povlačio ih u svim slojevima vode i različitim načinima vođenja. Zatim sve to ponovio sa silikonskim varalicama, leptirima, castmasterima i ostalim ali bez ijednog griza. Napokon na predvez kopčam duplu žlicu i u samo sat vremena ostvarujem 3 griza. Ima nešto čarobno u toj varalici, krupni somovi ju jednostavno obožavaju. Najvjerojatnije ih privlači specifično zveckanje žlice od žlicu te njezino lelujanje koje savršeno oponaša kretanje bijele ribe. Grizevi su najčešće u prvom dijelu noći, obično je to između 22-1h u noći. Ako nismo imali grizeva do 1-2h u noći, najbolje je da odustanemo jer su ulovi somova pred jutro i svitanje prava rijetkost.

Mnogi ribiči smatraju da za vrijeme punog mjeseca somovi ne grizu, ali ja sam ih na Savi redovito dobivao za vrijeme punog i polumjeseca. Zapravo sam tada imao puno bolje rezultate nego kada mjeseca uopče nije bilo na nebu. Duplu žlicu bacam okomito na riječni tok, ravno u maticu tj. prema suprotnoj obali.

Preklopnik na roli je potrebno prebaciti prije nego li je žlica pala na vodu, držati cijelo vrijeme strunu napetom i skoncentrirano pratiti pad žlice na vodu te njeno propadanje u dubinu. Ponekad od udarca žlice od vodu do griza ne prođe više od jedne sekunde. Špagu treba uvijek držati napetom te biti spreman na griz. Kada žlica padne na vodu, skoncentrirano pratim njezino propadanje te puštam da ju riječna struja lagano nosi nizvodno i u stranu. Lagano namotavam, a struji prepuštam da odrađuje pola posla. Na vrhu štapa osiječam rad žlice tj „lelujanje“. Jako je važno da osijetimo rad varalice koji se preko špage i štapa prenosi na naše ruke.
Puštam žlicu da tu i tamo udari od dno, u matici rijeke je to najčešće šljunak. Zveckanje žlice od šljunak će još dodatno namamiti soma da napadne varalicu. Potrebno je dobro poznavati rijeku i njezino dno kako bi znali kada moramo varalicu dignuti, a kada spustiti da se slobodno zakotrlja dnom.
Najbolje je da se potencijalna pozicija za koju mislimo da bi bila dobra za ribolov soma varalicom po noći, prvo dobro proući za vrijeme dana.
Za poziciju je najbolje odabrati neki šporanj ili izbočini dio obale gdje ćemo lakše moći kontrolirati varalicu te borbu sa krupnim somovima. Veličinu, oblik i težinu duple žlice ćemo odabrati ovisno o poziciji na kojoj lovimo tj, dubini i jačini struje. Što je površina žlice veća i što je žlica jače zakrivljena, tada žlica sporije tone. Deblje odnosno teže žlice koristimo kada je voda dublja i kada je riječna struja jača. Žlice koje su jače zakrivljene brže lelujaju u vodi i takve žlice koristimo kada voda sporije teće, dok za jaći protok vode koristimo one ravijeg tijela. U prejakoj struji i prebrzim vođenjem žlica gubi svoju stabilnost te se počinje rotirati oko svoje osi. Na taj način se stvara drugačija vibracija u vodi.
Zna se desiti da se na „rotirajuću“ žlicu zaleti bolen, klen pa čak i som, ali ipak je najbolje kada žlica ima svoj pravilan rad (lelujanje). Znaći puštamo žlicu da ju struja nosi nizvodno, tu i tamo zakotrlja po šljunku ili samo odzvoni od dno i doslovce ju navodimo somu u usta. Somovi su ili na dnu ili plivaju u srednjem sloju vode te im moramo žlicu doslovce navesti pred njihova usta kako bi ju „usisali“.

Mjesta koja odabiremo za lov soma noću ne moraju biti neke pretjerano duboke, najčešće se radi o dubinama između 1-3m.

Treba znati da se ljeti somovi ne hrane svaki dan i treba pogoditi vrijeme. Znao sam provesti čitave noći na vodi, doslovce bi na vodu došao u sumrak i neumorno bacao varalice sve dok ne svane, a grizli bi samo boleni, klenovi i jezovi. Somu ni traga, na istoj poziciji gdje sam ih uredno lovio dan prije i dan poslije.

Za vrijeme ljeta odlično je vrijeme za ribolov soma pred olujno nevrijeme. Nikada neću zaboraviti doživljaj sa Save kada sam se uputio na ribolov pred veliko nevrijeme. Vani je počelo jako puhati, nad nebom su se navlačili crni oblaci, a ja brže pakiram pribor u auto i krećem prema omiljenoj poziciji na Savi. Na poziciju sam stigao oko 22h, puhao je jak vjetar, kiša još uvijek nije počela padati, ali je počelo grmiti i sijevati. Zabacujem duplu žlicu, a Sava doslovce gori od raubova bolena, somova i smuđeva, kederi pršte na sve strane, nezaboravan prizor. Svaki put kada se na nebu pojave munje i kada sijeva, milijuni kedera po čitavoj Savi se plaši i iskaće iz vode, kao kada ih po noći osvijetlimo jakim reflektorom. Preplašenost kedera koriste svi grabežljivci i kreću u lov.
Tu noć sam na duplu žlicu ulovio 3 soma u samo sat vremena uz još dva otkvačivanja. Počela je pljuštati kiša, dva manja soma puštam na slobodu a trećeg najvećeg stavljam u čuvaricu za slikanje nakon nevremena.

Krajem ljeta i početkom jeseni obično dolaze kišni dani, voda se zamućuje i raste, a ponekad se taj visoki vodostaj zadržava skroz do zime. Za vrijeme bujanja rijeka somovi prilaze obalama gdje se bijela riba sklanja od snažne riječne struje. Voda je jako mutna i vidljivost je smanjena na minimum pa tako bijela riba postaje lak plijen. U ovakvim uvijetima somove možemo uspiješno varaličariti i po danu.
Najbolji su blagi porasti vodostaja ili kada voda stagnira, a kada počne opadati vodostaj onda obično sva riba slabije grize pa tako i somovi. Najbolje je koristiti glasne varalice sa jakom vibracijom. Zbog nabujale rijeke i virova u vodi je pojačana „buka“, a vidljivost smanjena zbog zamučenja, pa su nam potrebne varalice koje će se isticati svojom glasnom vibracijom.
Najbolji su veći modeli voblera sa zvečkama, glavinjare i duple žlice. Dekori varalica nisu bitni pošto somovi ionako jako slabo vide i koriste se drugim osijetilima. Treba dobro poznavati mjesto gdje bacamo varalicu jer sada u vodi ima puno prepreka poput potopljenog granja i sl. Najbolja mjesta su iza špornjeva gdje voda lagano kruži, povratnim tokovima, iza potopljenog granja i sva ostala slična mjesta gdje je voda mirnija i gdje se krije bijela riba.
Nakon jeseni stiže nam i zima. Voda je sve hladnija, a somovi se povlače u zimovnike. I tako ovoj se temi bliži kraj, a ne preostaje nam ništa drugo nego uzeti štap u ruke i okušati se u ribolovu našeg največeg grabežljivca varalicom.

Autor: Ivan Nikšić

//VIŠE O RIBOLOVU SOMA