Šarag

Ako orada nosi titulu kraljice obalnog mora, šaragu po pravu pripada glas najlukavijeg među sparidima. Sivkasto-smeđa riba s nizom uspravnih crno-smeđih pruga zna ribolovcu zadati više besplodnih izlazaka nego gotovo bilo koja druga obalna vrsta. No upravo zato je svaki ulovljeni šarag poseban: iza njega stoji poznavanje terena, strpljenje i pribor tanak gotovo do nevidljivosti.

Strani nazivi: lat. Diplodus sargus L.; engl. white seabream; franc. sar commun; njem. Bindenbrasse; tal. sarago maggiore Vrijeme mrijesta: kraj jeseni i početak zime, uz proljetnu aktivnost u travnju i svibnju Porodica: Sparidae (ljuskavke) Bliski rođaci: fratar, pic, orada, špar, ovčica

Izgled

Šarag ima ovalno, spljošteno tijelo s pravilnom glavom te snažnim čeljustima i zubima nalik na sjekutiće. Po bokovima je sivkasto-smeđkast i svjetliji prema trbuhu. Po cijelom tijelu ima izražene crno-smeđe uspravne pruge poput ovčice, no što je riba starija, to su one slabije vidljive. Naraste do 45 cm dužine i 2,5 kg težine.

Obitavališta

Šarag obitava u vodama Sredozemlja te Atlantskog oceana uz zapadne obale Afrike. Iako nešto rjeđe nego u ostatku Sredozemlja, prisutan je duž cijele obale Jadranskog mora, i to na izrazito hridinastom dnu i stjenovitim obalama gdje traži zaklon u rupama kamena, takozvanim šargijerama. Živi na dubini od 5 do 20 metara, a veći primjerci silaze i do 100 m dubine.

Mlađi primjerci nastanjuju pliće dijelove i okupljaju se po desetak komada, osim za vrijeme mrijesta kada se skupljaju u veća jata. Odrasli primjerci žive dublje, u manjim jatima ili pojedinačno. U Hrvatskoj se šarag najviše lovi uz otoke srednje i južne Dalmacije, na Kornatima i u šibenskom arhipelagu, a krupni se primjerci mogu uloviti i na području Istre, oko Novigrada, Umaga i Poreča.

Ishrana

Hrani se uglavnom ježincima, račićima i školjkama, no kao mamac neće odbiti ni lignju, srdelu, kozicu i crva. Ježinci su mu najdraža hrana koju guta cijele, zajedno s bodljama, i u lakomosti za njima nema premca, pa mu tu ni moćna orada nije dorasla.

Tehnike ribolova na šarga

Šarag se može loviti na gotovo sve načine kojima se lovi i orada: kliznim olovom, plovkom ili direktnim štapom duljine barem 5 do 7 metara, te podvodnim ribolovom. Najpogodnije vrijeme za lov je jesen, iako se često lovi i tijekom ljeta, obično za oblačnih, kišnih i vjetrovitih dana. Noću se lovi slabije, uz nešto povećanu aktivnost za mjesečine. Kako na jednom području često živi nekoliko komada, ulovite li jednoga nastavite bacati udicu, jer se u blizini vrlo vjerojatno krije još šaragova.

Idealni tereni za ribolov šarga

Idealno mjesto za šarga jesu hridinasti tereni prekriveni pjenom nastalom od razbijanja mora o stijene, prepuni kanala, procjepa i rupa koji ribi pružaju sklonište. Kako je u tim kanalima u pravilu mirnija voda puna sitnih organizama kojima se šarag hrani, otkriće takvog mjesta je više nego važan dio samog ribolova.

Najlon i veličina udice za šarga

Šarag je posebno osjetljiv na debljinu najlona, pa pribor podredite neupadljivosti. Većina ribolovaca ima najviše uspjeha s osnovnim najlonom debljine do 0,30 mm, uz korištenje fluorokarbonskog predveza debljine do 0,20 mm. Veličina udice je od 10 do 12. Pravilo je jednostavno: ako šarag vidi najlon ili udicu, neće zagristi, pa svaki kompromis na tom priboru ide na štetu ulova.

Ješka za šarga

Za lov štapom koristi se ješka kao za oradu: bibi, dagnje, lignja, kozica i komad srdele, uz uvjet da je prezentirana tako da ni malo ne otkriva udicu. Šarga je moguće uloviti i na pastelu, tijesto umiješano sa sirom i usitnjenim mesom srdele. Sama ješka mora biti obilna. Više o prirodnim mamcima pročitajte na stranici ješka za ribolov na moru.

Primama šarga

Iako se šarag udicom najčešće lovi kad se pogodi stanište, odlučite li se za primamu neka ona bude prozračna i lagana, gotovo tekuća. Dobra primama su stučeni ježinci, školjke i puževi pomiješani s ribljim brašnom i starim kruhom, od kojih je moguće oblikovati i kugle. Bitno je da primamljujete istom ješkom kojom mislite loviti. Kako na takvu prihranu reagiraju i druge ribe, često se dogodi da ribolov započne ulovom bukve, kanjca i ušate, a u sumrak završi lovom šarga.

Lov šarga s obale

Lov štapom s obale

Šarag je s udičarskog stajališta jedna od najzahtjevnijih riba za ulov. Lukav je i oprezan i vrlo će rijetko prihvatiti ponuđeni mamac, nego će čekati da mu ga struja unese izravno do staništa. Osjetljiv je na ljude, pa se preporučuje lov dugim štapom u zapjenjenom moru, kako šarag ne bi primijetio ribolovca. Ne smije vidjeti ni najlon ni udicu, jer tada neće zagristi i svaki je pokušaj lova unaprijed osuđen na neuspjeh. Odlučite li se za kraći štap, preporučljivo je da to bude noću za mjesečine.

Kao što smo naveli, šarag je vrlo osjetljiv na debljinu najlona. Većina ribolovaca ima najviše uspjeha s najlonom debljine do 0,30 mm, uz fluorokarbonski predvez do 0,20 mm i udicu veličine od 10 do 12. Jednom ulovljen na udicu, šarag se ne predaje i na sve se načine pokušava osloboditi, izvodeći nagle i nepredvidljive pokrete. Iako je ulov moguć kroz cijelu godinu, najviše uspjeha pokazuje u toplijem dijelu godine, od prvog zatopljenja pa sve do kasne jeseni.

Lov šarga povrazom

Lov šarga moguć je i povrazom, bez olova, s jednom udicom na kraju najlona. Debljina osnovnog najlona može biti do 0,30 mm, uz tanji predvez (prama) od 0,20 do 0,25 mm. Veličina udice jednaka je kao pri lovu štapom, od 10 do 12. Ješka mora biti bogata. U slučaju nedostatka liganja, kozica i sličnih ješki, možete koristiti i komade srdele, gavuna te dagnje.

Lov šarga s broda

Kanjčenica

Odlučite li se za lov iz barke, najvažnije je da ste usidreni s dva sidra. Brod se ne smije micati, jer ako se ješka pomiče lijevo-desno, šarag neće zagristi. Kako ne postoji sistem poseban za šarga, on izgleda jednako kao i kanjčenica za lov bilo koje druge ribe.

Podvodni ribolov šarga

Upravo je podvodni ribolov metoda najzanimljivija pravim zaljubljenicima u podmorje. Kako se šarag većinom pronalazi u šargijerama na većim dubinama, dobra psihofizička sprema uvjet je za ovaj način lova.

Sam ulaz u šargijeru obično je nevidljiv, prekriven morskom travom. Šarag, jednom zatečen u rupi, neće pokušati pobjeći, pa će ribolovac imati priliku za čisti hitac i dobar ulov. Zna se dogoditi da se naiđe na dobro nastanjenu šargijeru, te je podvodni ribolovac u prilici poloviti većinu zatečenih riba. U otvorenom moru šarga je znatno teže uloviti i to rijetkima uspijeva, jer čim osjeti bilo kakvu opasnost strelovito bježi u sklonište.

Danas se takve rupe nalaze na većim dubinama nego prije nekoliko desetljeća i dosežu više od 30 m, osobito ako je u pitanju veći primjerak. Napomenimo da su često u pitanju procjepi u koje se treba zavlačiti, pa podvodni ribolovac mora biti svjestan rizika uvlačenja u takve rupe. Ako šarag zbog neke naše akcije nestane u rupi, potrebno je izroniti, odmoriti se i napraviti nekoliko čeka kako bi se opet pojavio na izlazu.

Kada je more mutno, nakon lošeg vremena i kada jugo nekoliko dana uzrokuje snažne valove, odrasle primjerke šarga moguće je potražiti u plićem moru. Tada dolaze bliže obali u potrazi za hranom i ostaju sve dok se vrijeme ne smiri. U takvom je lovu potrebno pažljivo šuljanje, kako biste pregledali procjepe pod kamenjem. Podvodni ribolov šarga moguće je obavljati tijekom cijele godine. Preporuka su kraće laštikače, do 90 cm duljine, s laštikama od 16 mm i strijelama od 6 mm vučenog feder-čelika, kako se ne bi deformirale od udarca u stijene.

Propisi: najmanja mjera i lovostaj šarga

Šarag ima propisanu najmanju lovnu mjeru od 23 cm (Pravilnik o zaštiti riba i drugih morskih organizama, NN 64/23). Primjerke manje od 23 cm vratite u more.

Za morske ribe ne postoji nacionalni lovostaj, nego se one štite isključivo propisanom najmanjom lovnom mjerom. Šarag se, dakle, smije loviti tijekom cijele godine, uz poštivanje minimalne mjere i dnevnog limita.

Morski rekreacijski dnevni limit ulova je 5 kg po ribolovcu, uz iznimku jednog primjerka koji prelazi tu masu. Limit se odnosi na ukupan ulov, ne samo na šarga.

Detaljan pregled mjera i pravila za morske vrste pogledajte na stranici lovostaj i najmanje mjere za morske ribe.

Zaključak

Šarag je riba koja se ne daje lako, i upravo zato među ribolovcima uživa poseban ugled. Tko ga jednom prouči, otkrije teren i ponudi mu ješku tako da ne vidi ni vlas najlona, taj će se rijetko vraćati praznih ruku. Lovite ga s mjerom, puštajte nedorasle primjerke i nek vam je uspješan ribolov. Ako vas zanima i njegov mirniji rođak, pogledajte naš vodič za lov orade.

Česta pitanja

Koja je najmanja lovna mjera za šarga?

Najmanja lovna mjera za šarga je 23 cm (NN 64/23). Primjerke manje od 23 cm morate vratiti u more. Morske ribe nemaju propisani lovostaj, nego ih štiti samo najmanja mjera, a dnevni morski rekreacijski limit je 5 kg po ribolovcu.

Kako loviti šarga?

Šarga lovite s obale štapom ili povrazom, s broda kanjčenicom usidrenom s dva sidra te podvodnim ribolovom u šargijerama. Ključ je neupadljivost: tanak najlon, fluorokarbonski predvez i prezentacija ješke tako da riba ne vidi udicu. Najbolje je loviti dugim štapom u zapjenjenom moru, danju, a kraćim štapom noću za mjesečine.

Koji najlon i udica idu za šarga?

Većina ribolovaca ima najviše uspjeha s osnovnim najlonom debljine do 0,30 mm, fluorokarbonskim predvezom do 0,20 mm i udicom veličine od 10 do 12. Šarag je vrlo osjetljiv na debljinu najlona, pa pribor uvijek podredite što manjoj uočljivosti.

Gdje obitava šarag?

Šarag obitava na izrazito hridinastom dnu i stjenovitim obalama duž cijele obale Jadrana, gdje se skriva u kamenim rupama (šargijerama). Najčešće je na dubini od 5 do 20 metara, a veći primjerci silaze i do 100 m. U Hrvatskoj ga je najviše uz Kornate i šibenski arhipelag, a krupni primjerci love se i u Istri.

Koja je najbolja ješka za šarga?

Najbolje ješke su one koje šarag nalazi u prirodi: ježinci, dagnje, kozica, bibi i komad srdele, sve obilno nataknuto tako da ne otkriva udicu. Lovi se i na pastelu, tijesto umiješano sa sirom i mesom srdele. Bez obzira na ješku, ona mora biti obilna i prezentirana neupadljivo.

Kada se lovi šarag?

Šarag se lovi tijekom cijele godine, no najviše uspjeha donosi topliji dio godine, od prvog zatopljenja do kasne jeseni. Danju se lovi bolje nego noću, osobito za oblačnih, kišnih i vjetrovitih dana kada zapjenjeno more skriva ribolovca.