Hobotnica

Hobotnica nije riba, nego glavonožac, ali je u srcima jadranskih ribolovaca odavno zaslužila mjesto među najcjenjenijim morskim lovinama. Inteligentna, oprezna i gotovo nadnaravno prilagodljiva, ona je istinski izazov za svakoga tko je pokuša izmamiti iz njezine kuće. A kad vam se posreći, nagrada je vrhunski zalogaj koji se na dalmatinskoj trpezi pamti.

Ostali narodni nazivi: hobot, hubotnica, kobotnica, mrkač Strani nazivi: lat. Octopus vulgaris; engl. octopus; franc. poulpe commun; njem. Gemeiner Seepolyp; tal. polpo comune Vrijeme mrijesta: proljeće i ljeto, ovisno o temperaturi mora Porodica: Octopodidae (hobotnice) Razred: Cephalopoda (glavonošci)

Izgled i biologija

Hobotnica je mekušac iz razreda glavonožaca. Ima osam krakova i prema literaturi može doseći težinu do petnaest kilograma i duljinu do metar i pol. To su, naravno, podatci iz literature, jer danas je prava sreća uloviti hobotnicu tešku pet kilograma, a prosjek ulova je kilogram do kilogram i pol.

Njezina najbolja obrana je sposobnost mimikrije, odnosno stapanja s okolišem, a u slučaju otkrivanja ispušta crnilo koje služi da zbuni protivnika dok ona promijeni položaj i kamuflažu. Spomenuto crnilo je također otrovno, kao i njezin ugriz. Hrani se kao strvinar i kao predator, a plijen napada krakovima, poklapa ga, stišće i grize ispuštajući mu otrov u ranu. Po dnu se kreće vrlo elegantno na vrhovima krakova, a u nevolji bježi glavom naprijed, ispruženih krakova, ispuštajući mlaz mora iz glave kroz usku mlaznicu.

Životni vijek hobotnice je oko dvije godine u idealnim uvjetima. Mužjaka od ženke možemo razlikovati po nešto većem broju velikih prijanjalki.

Mrijest i razmnožavanje

Hobotnica se razmnožava u proljeće i ljeto, a početak i završetak ciklusa ovise o temperaturi mora. Godinama smo svjedoci da zbog ranijeg zatopljenja mora u južnoj Dalmaciji imamo i raniju pojavu nedoraslih hobotnica, već u srpnju umjesto u rujnu.

Hobotnica polaže otprilike između 150.000 i 400.000 jajašaca, obješenih u grozdu o strop rupe. Cijelo vrijeme dok se ne izlegu male hobotnice ona ih brižno čuva i osigurava cirkulaciju svježeg mora. Ako uspije sačuvati gnijezdo od raznih predatora, onda posljednjim atomima snage ispuhuje tek izležene hobotnice veličine planktona da ih ponese morska struja. Nakon toga izgladnjela i umorna majka hobotnica najčešće ugiba. Svjedoci smo i njezina kanibalizma, najčešće upravo u ovakvim slučajevima, kada zdrava i jaka hobotnica napadne iznemoglu ili već mrtvu jedinku.

Najbolje vrijeme za lov hobotnice

Hobotnica se lovi tijekom cijele godine, no nemaju svi mjeseci i sva doba dana jednaku lovnost. Iskustvo pokazuje da je hobotnica najaktivnija navečer i noću, pa je za većinu tehnika upravo to najbolje vrijeme. Jesen je tradicionalno najlovniji dio godine, kada se nedorasle hobotnice približe obali i kada ih se lakše pronalazi u plićem.

Kretanje hobotnice prati temperaturu mora. U proljeće i rano ljeto, radi mrijesta, spušta se u veće dubine, a u jesen i zimi nalazimo je i na pola metra dubine. Posebno mjesto u kalendaru ima siječanj, mjesec poznat po velikim osekama i dugotrajnim bonacama, kada se odvija najidiličniji lov na bonaci, opisan u nastavku.

Najbolji mamac za hobotnicu

Hobotnica je radoznala i agresivna prema svemu što nalikuje plijenu ili ugrožava njezinu kuću, pa raspon mamaca koji daju rezultat ide od žive prirodne ješke do varalica žarkih boja.

• Rak. Prirodni rak ili krab je klasičan i pouzdan mamac, jer je hobotnici jedan od najdražih plijenova. Silikonski rak na varalici oponaša upravo tu hranu.
• Silikonski rak na saonicama. Najraširenija moderna varalica, montirana na saonicama dodatno opterećenim olovom i naoružana dvjema oštrim udicama. Možete je kupiti gotovu, s dodacima poput svjetlećih ribica ili komada lanca koji stvara dodatnu buku na dnu, ili kupiti samo raka pa ostalo izradite po vlastitom guštu i iskustvu.
• Bijela krpica. Stara, provjerena ješka. U davna vremena na mali rampin od udica broj 7 objesio bi se komadić bijele krpice ili rep od ugora. Hobotnica izvrsno reagira na bijelu boju koja titra u struji.
• Varalice i predmeti žarkih boja. Hobotnica reagira na mamce žarkih boja, pa su ribolovci kroz godine smišljali svoje varalice: teniska loptica iznutra opterećena, razrezane limenke navezane na komad lanca koji zvecka po dnu i slično.

Pri lovu varalicom poželjno je koristiti janku (podmetač), da vam hobotnica ne ispadne s mamca prije nego što je uspijete ubaciti u barku.

Tehnike lova hobotnice

Hobotnica se lovi na više provjerenih načina. Četiri najraširenija i najpopularnija opisana su u nastavku, premda se nekoć lovila i parangalima, ćupovima te vršama bačvarama (mljetska vrša).

Lov varalicom (silikonski rak)

Pod ovim lovom podrazumijevamo lov hobotnice silikonskim rakom montiranim na saonicama, dodatno opterećenim olovom i naoružanim dvjema oštrim udicama. Takav mamac koristite na tri načina: odbacivanjem s obale, odbacivanjem s broda ili povlačenjem za brodom koji se kreće minimalnom brzinom. Lovi se pretraživanjem terena, od plićeg prema dubljem. Ovo je danas najpristupačnija tehnika i jedina kojom hobotnicu ravnopravno lovite i s obale i s broda.

Lov feralom i ostima

Za ovaj lov upotrebljavaju se plinski ferali snage do tisuću svijeća, kovane osti s pet ili sedam zuba i kopljem dugim do pet metara, posuda sa žalom (šljunak) i murgom (užeglo staro maslinovo ulje) te nož ili macaburija (toljaga).

Lovilo se tako da je ribar stajao u purteli na provi barke, gledao u more i povremeno žlicom bacio malo žala pomiješanog s murgom da se popravi bonaca, pa bi na žal natopljen murgom izmamio hobotnicu iz kuće. U barci je bio i šijavac (veslač) koji je striktno slušao komande ribara i morao je znati veslati i okretati barku ne vadeći vesla iz mora. Pretraživanje terena odvijalo se ovisno o godišnjem dobu, odnosno o migraciji hobotnice uvjetovanoj temperaturom mora.

Lov na bonaci

Pisati o lovu na hobotnicu, a ne spomenuti najidiličniji prizor ribanja na ovim prostorima, bilo bi gotovo svetogrđe. Ovaj se lov odvija u jutarnjim satima siječnja, mjeseca koji je u Dalmaciji poznat po velikim osekama, dugotrajnim bonacama i temperaturama svibnja.

Ribar stoji na nogama u barci, lagano vesla ne vadeći vesla iz mora da ne uznemiri morsku površinu, i gleda u morsko dno pokušavajući u već poznatim kućama otkriti ima li u njima hobotnica. Kuća koja je dva dana i duže nastanjena prepoznaje se po kamenčićima kojima hobotnica ogradi svoje dvorište ili po svježim ostacima pojedenih školjaka i rakova. Prisutnost hobotnice odaje krak ili glava, ponekad jarko crvene boje, a mogu je odati i razni špijuni poput kneza i pirke, koji stoje na mjestu i bulje u kuću u kojoj je hobotnica.

Kad ribar ugleda hobotnicu, mora procijeniti hoće li je izmamiti ili odmah udariti ostima u kući. Ako pogrešno procijeni, može trajno izgubiti ranjenu hobotnicu koja se povukla duboko u kuću. Danas se umjesto modre galice koristi silikonski rak, mrtva ribica ili mrtva mala hobotnica. Treba biti spreman na njezino brzo bježanje u prvi zaklon ili travu, uz ispuštanje crnila. Ako lahor uznemiri morsku površinu, ribar ima spreman rog pun maslinova ulja u koji umoči prut i poprska po površini da je smiri.

Sve smo rjeđe svjedoci ovih prekrasnih prizora, koje su potisnule nove tehnike ribolova, uključujući i ronjenje.

Lov ronjenjem

Lov se odvija pretraživanjem terena uz obaveznu upotrebu ronilačke bove. Dozvoljena je upotreba puške, ostiju ili kuke, a najčešće se lovi golom rukom.

Lov hobotnice s obale

Hobotnicu je s obale najlakše loviti varalicom, najčešće silikonskim rakom na saonicama. Mamac odbacite s obale, pustite ga da potone do dna pa ga polako, uz povremene stanke, vucite po dnu i pretražujte teren od plićeg prema dubljem. Hobotnica često “sjedne” na varalicu i pri povlačenju osjetite mrtav, težak otpor, kao da ste zapeli za kamen. Tada zasijecite odlučno i izvlačite ravnomjerno, bez popuštanja, jer hobotnica svom snagom prijanja za dno i svaki predah koristi da se zavuče u prvu rupu.

Najbolje pozicije s obale su kameniti rtovi, lukobrani i obale uz koje se izmjenjuju kamen, pijesak i morska trava. U jesen i zimi hobotnica prilazi sasvim plitko, pa lov s obale tada daje najbolje rezultate. Janku (podmetač) držite pri ruci, jer se hobotnica zna otkačiti tik uz obalu.

Kako humano usmrtiti ulovljenu hobotnicu

Ulovljenu hobotnicu treba usmrtiti brzo i čisto, i radi humanosti i radi kvalitete mesa. Najjednostavniji i najčešći načini su:

• ubodom noža između očiju (točka između očiju i početka glave gdje se nalazi živčani centar),
• snažnim zatučenjem između očiju,
• ugrizom između očiju, kako su to činili stari ribari,
• kratkim potapanjem u kantu sa slatkom vodom.

Ključno je djelovati odlučno i u jednom potezu. Nakon usmrćivanja hobotnicu je uobičajeno omekšati udaranjem o kamen ili “pranjem” u kružnim pokretima dok ne pusti pjenu, čime meso postaje mekše za pripremu.

Propisi: najmanja mjera i ograničenja za hobotnicu

Za hobotnicu vrijede tri pravila koja morate poznavati prije izlaska:

• Najmanja lovna mjera: 1 kg. Primjerke lakše od jednog kilograma vratite u more (NN 64/23).
• Dnevni limit: najviše 2 jedinke po ribolovcu po danu.
• Lov umjetnom rasvjetom zabranjen je od 1. ožujka do 30. rujna. To je zabrana lova uz umjetnu rasvjetu (feral), a ne klasičan lovostaj. Za samu hobotnicu ne postoji opći lovostaj, pa se izvan tog ograničenja smije loviti tijekom cijele godine.

Detaljan pregled mjera i pravila za sve morske vrste pogledajte na stranici lovostaj i najmanje mjere za morske ribe.

Stari ribari govorili su da se nikad ne smije ubiti simenjača (velika hobotnica) i nikad nisu intenzivno lovili u vrijeme mrijesta, jer je šteta, a i takva hobotnica u kuhanju izgubi do 70 posto težine. Preporuka je ne loviti nedorasle primjerke ni odrasle jedinke na jajima. Više o prirodnim mamcima i ješkama pročitajte na stranici ješka za ribolov na moru.

Zaključak

Hobotnica je odavno više od ulova; ona je dio dalmatinske ribolovne tradicije i jedan od najljepših prizora mirnog mora. Nekoć se lovila gotovo isključivo za vlastite potrebe, a događalo se i da se razmjenjivala sa selima u unutrašnjosti otoka: hobotnica za sadnice kupusa ili za drva. Danas je vrlo cijenjena na trpezama restorana i ima dobru otkupnu cijenu, pa je i lov intenzivniji. Upravo zato lovite s mjerom, poštujte najmanju mjeru i dnevni limit, puštajte nedorasle primjerke i čuvajte simenjače. More pamti i vraća.

Česta pitanja

Koji je najbolji mamac za hobotnicu?

Najbolji mamci su prirodni rak (krab) i silikonski rak na saonicama opterećenim olovom, jer je rak hobotnici jedan od najdražih plijenova. Izvrsno djeluju i bijela krpica te varalice i predmeti žarkih boja, na koje hobotnica radoznalo reagira. Mamcu možete dodati svjetleću ribicu ili komad lanca koji stvara buku po dnu.

Kako uloviti hobotnicu s obale?

S obale hobotnicu najlakše lovite varalicom, najčešće silikonskim rakom na saonicama. Mamac odbacite, pustite da potone, pa ga polako vucite po dnu uz povremene stanke i pretražujte teren od plićeg prema dubljem. Kad osjetite težak, mrtav otpor, zasijecite i izvlačite bez popuštanja. Ciljajte kamenite rtove, lukobrane i obale s kamenom, pijeskom i travom, osobito u jesen kada hobotnica prilazi sasvim plitko.

Koje je najbolje vrijeme za lov hobotnice?

Hobotnica je najaktivnija navečer i noću, a jesen je tradicionalno najlovnije doba godine, kada se približi obali. Lovi se cijele godine, no njezino kretanje prati temperaturu mora: u proljeće i ljeto silazi u dublje radi mrijesta, a u jesen i zimi nalazimo je i na pola metra dubine. Poseban je i siječanj, mjesec velikih oseka i bonaca pogodnih za lov na bonaci.

Kako se humano usmrti hobotnica?

Hobotnicu usmrtite brzo i u jednom potezu: ubodom ili snažnim zatučenjem između očiju, gdje se nalazi živčani centar, ili kratkim potapanjem u kantu sa slatkom vodom. Stari ribari činili su to i ugrizom između očiju. Nakon usmrćivanja meso se omekšava udaranjem o kamen ili kružnim “pranjem” dok hobotnica ne pusti pjenu.

Koja je najmanja mjera za hobotnicu?

Najmanja lovna mjera za hobotnicu je 1 kg, a smiju se zadržati najviše 2 jedinke po danu (NN 64/23). Za hobotnicu ne postoji opći lovostaj, ali je lov umjetnom rasvjetom zabranjen od 1. ožujka do 30. rujna. Primjerke lakše od 1 kg vratite u more.

Smije li se hobotnica loviti feralom (uz rasvjetu)?

Lov hobotnice umjetnom rasvjetom, dakle feralom, zabranjen je od 1. ožujka do 30. rujna. Izvan tog razdoblja lov feralom i ostima je dozvoljen. Imajte na umu i da je u lovu hobotnice zabranjeno koristiti modru galicu.