Orada

Ukratko

Orada (komarča, Sparus aurata) je kraljica obalnog mora, oprezna i inteligentna riba koju love udičari, podvodni ribolovci i ribolovci iz ruke. Lovi se s obale i broda na prirodnu ješku, najčešće u blizini uzgajališta školjaka, mulova i bova obraslih dagnjama. Ključ je tanak i neupadljiv pribor, klizno olovo bez otpora i krupna, tvrda ješka, jer na sitan mamac orada slabo trza.

Brze činjenice:

• Latinski naziv: Sparus aurata
• Narodni nazivi: komarča, podlanica, lovrata, zlatulja, dinigla
• Porodica: Sparidae (ljuskavke)
• Prosječna lovna veličina: oko 30 cm i 0,30 do 0,60 kg; naraste do 70 cm i 10 kg
• Najmanja lovna mjera: 20 cm (NN 64/23)
• Glavne tehnike: lov štapom i ometcem s obale, lov štapom i povrazom s broda, podvodni ribolov
• Sezona: lovi se cijele godine, ljeti u plićem, zimi na većim dubinama
• Veličina udice: od 5 do 11, ovisno o ješci i ciljanoj veličini ribe

Ako je brancin vladar obalnog mora, oradu s pravom možemo nazvati kraljicom. Velika glava, krupne usne i kukasti zubi izazivaju strahopoštovanje svih stanovnika obalnog pojasa, a meso okusom i kvalitetom nadmašuje većinu bijele ribe. Velike, kapitalne primjerke kraljice mora nije lako uloviti, no kada vam se posreći, taj ćete događaj pamtiti do kraja života.

lat. Sparus aurata L.; engl. gilt-head seabream; franc. dorade royale; njem. Goldbrasse; tal. orata Vrijeme mrijesta: kraj jeseni i početak zime Porodica: Sparidae (ljuskavke) Bliski rođaci: pagar, zubatac, šarag, špar, ovčica, ušata, bukva

Izgled

Velika i jaka glava na koju se nastavlja ovalno tijelo čini oradu jednim od najprepoznatljivijih stanovnika Jadranskog mora. Na gornjem dijelu je zelenkasto-modra, postrance sivo-srebrna, s uzdužnim smeđim prugama po cijelom tijelu. Po zlatnoj pruzi između očiju dobila je i strane nazive.

Naraste do 70 cm dužine i težine do 10 kg, uz srednju lovnu težinu od oko 0,60 kg i 30 cm dužine. Prosječna lovna težina je oko 0,30 kg.

Orada je dvospolac. U prvom razdoblju života je mužjak, a čim se prvi put izmrijesti (kad dosegne težinu od oko 0,50 kg) pretvara se u ženku i takva ostaje do kraja života.

Obitavališta

Orada većinom obitava na području cijelog Mediterana. U Jadranskom moru zadržava se u priobalnom pojasu, ljeti najčešće na 5 do 10 m dubine, a zimi i do 50 metara, jer je vrlo osjetljiva na temperaturu mora. Najbogatija lovišta orade na Jadranu su zapadna Istra, Novigradsko more, priobalje oko Šibenika te otok Pelješac.

Početkom veljače orade se hrane na dubini od 7 do 12 metara, a s porastom temperature mora prilaze sve bliže obali i hrane se na manjim dubinama. Pri temperaturi mora od 25 do 30 stupnjeva najčešće se hrane na dubini od 6 metara pa sve do same površine.

U najvećem broju zadržavaju se u blizini uzgajališta školjaka, gdje ih se može naći u relativno visokom postotku u odnosu na druge predatore (zubatac, šarag, fratar, pic, ovčica). Voli tihe uvale s kamenito-pješčanom podlogom i ušća rijeka. Za razliku od zubaca nije osjetljiva na buku, pa je se vrlo često može naći i u prometnijim lučicama i uvalama. Rijetka je na udaljenim brakovima i grebenima te na područjima koja se velikom strminom obrušuju u more.

Ishrana orade

Orada je oportunist i uvijek se prilagođava onome što se u trenutnoj situaciji najviše nudi. Čitava neočišćena dagnja, živi rak, veliki crv, škamp, volak, srdela, gavun, sipica, glava lignje i krak muzgavca samo su neke od stavki sa širokog jelovnika kraljice mora.

Tehnike ribolova na oradu

Orada je vrlo inteligentna riba i nije je lako uloviti. Čak i kad vam se posreći griz, ulov lako možete izgubiti, jer je ova riba u stanju saviti gotovo svaku udicu, pa i moćnu Owner udicu veličine 5/0. Lovi se udičarskim alatima, podvodnom puškom te ostima pod svjetlom.

Udičari oradu love s obale i iz barke. Najbolji alati športskog ribolova su štap (s obale i broda) te ometac, dok je povraz rjeđe u upotrebi. Poziciju je dobro unaprijed brumati zgnječenim ježincima, dagnjama i mljevenim srdelama pomiješanima s ribljim brašnom i kruhom. Više o primami u nastavku.

Prilikom lova koristite što tanji najlon, posebno u bistrom moru, vodeći računa i o njegovoj boji kako bi bio što manje uočljiv. Na osnovni najlon debljine od 0,30 do 0,40 mm veže se predvez (prama) od fluorokarbona debljine od 0,15 do 0,25 mm te jedna udica veličine od 5 do 10. Debljina najlona i veličina udice moraju biti proporcionalne i ovise o tehnici ribolova te očekivanoj veličini ulova. Ako ciljate veće primjerke, preporučuje se tvrđa ješka te jedna ili više većih kovanih udica.

Osnovno je pravilo u ciljanom lovu komarče koristiti krupnu ješku, jer na sitan mamac ne trza. Kad koristite veću ješku, dodatno olovo na osnovnom najlonu nije potrebno.

Veličina udice za oradu

Veličinu udice birate prema ješci i ciljanoj ribi, a ne paušalno. Praktičan raspon je od 5 do 11. Za sitniju i prosječnu oradu na dagnju ili volka ide udica veličine od 6 do 8. Za ciljani lov kapitalaca na krupnu, tvrdu ješku (rak grmalj, krak muzgavca, velika kocka sira) idite na veće, kovane udice veličine 5 ili 6, koje će izdržati savijanje. Pri lovu ometcem iz ruke uobičajen je raspon od 7 do 11. Udicu uvijek prilagodite veličini mamca: u ciljanom lovu orade radije birajte malo veću, jer sitna udica i sitan mamac kod oprezne komarče slabo daju griz.

Lov orade s obale

Orada se s obale uspješno lovi štapom i ometcem. U oba slučaja vrijedi isto pravilo: tanak, neupadljiv najlon i sustav koji ribi ne daje otpor pri grizu.

Za lov orade s obale dostatan je bilo koji univerzalni štap s rolom, duljine od 2,7 do 5 m i snage izbačaja od 50 do 150 g. Kontinentalni ribolovci mirne duše mogu posegnuti i za univerzalnim, šaranskim štapom, koji će sasvim dobro poslužiti u morskom lovu na oradu. Osnovni najlon je istih dimenzija kao za povraz i ometac (od 0,30 do 0,40 mm), a kroz njega se provuče klizno olovo težine od 10 do 50 g. Klizno olovo je obavezno jer orada ne trpi nikakav otpor. Ispod olova stavite perlicu ili stoper te vrtilicu, a na vrtilicu predvez duljine 1 do 2 metra, tanji od osnovnog najlona. Udicu prilagodite veličini mamca koji vam je pri ruci. Baitrunner ili otvorena rola su obavezni. Ometac (odmet ili tunja) s obale. Pri lovu iz ruke koristite što tanji i manje uočljiv najlon. Na osnovni najlon debljine od 0,35 do 0,40 mm veže se jedna udica veličine od 7 do 11. Ako lovite s dvije udice, postavite prame različite dužine, jednu od 20 cm i drugu od 40 cm, obje otežane klizećim olovom. Ako lovite lakšom ješkom, stavite klizeće olovo težine od 10 do 40 g, a tada slobodno možete koristiti osnovni najlon debljine 0,50 mm i završni od 0,35 do 0,40 mm. Mnogi iskusni ribolovci uz ometac preporučuju veću ješku posve bez dodatnog olova. Čvorove prame vežite “T” čvorom. Budući da se u lovu iz ruke kontrira odmah, olovo služi prvenstveno za veći domet; uz krupnu i tešku ješku ono je nepotrebno, pa sami odlučite hoćete li ga koristiti.

Lov orade s broda

Pri lovu orade iz barke, kada jato treba dovesti pod brod, brum je obavezan. Preporuka je brumati barem 1 sat prije početka lova. Mnogi iskusni ribolovci preporučuju mljevenu svježu srdelu, ili pak smrznutu koja ima intenzivniji miris, jer može poslužiti i kao brum i kao mamac u isto vrijeme. Pokušajte naći poziciju s blago položenim pješčanim dnom, dubine od 5 do 20 metara.

Ako vam je draže, sreću možete okušati i štapom. Navečer ili rano ujutro pronađite pješčano dno dubine oko 10 m. Brumajte minimalnom količinom primame, dalje od broda, svakih pola sata. Štap neka bude lagan, duljine do 2,7 m, snage izbačaja do 20 g. Osnovni najlon neka prati ostalu opremu i ne mora biti deblji od 0,20 mm, s fluorokarbonskim predvezom od najviše 0,15 mm. Dodatno olovo, stoperi, kopče i vrtilice nisu potrebni. Kočnica role mora biti fino postavljena, jer u protivnom gubite ribu. Zbog velike osjetljivosti opreme preporuka je loviti dalje od kamenja i hridi u koje bi se riba mogla zavući. Ako namjeravate loviti štapom veće snage izbačaja, postupak je jednak onome opisanom u tehnici lova štapom s obale. Povraz s broda. Mnogi se umjesto štapa odlučuju na lov iz ruke. U lovu iz barke preporučuje se nešto deblji najlon, barem od 0,40 do 0,50 mm, te fluorokarbonski predvez iste debljine kao osnovni najlon ili nešto tanji. Predveze je dobro vezati “Vipera” ili “T” čvorom.

Najbolje pozicije za sve tehnike lova orade su mjesta s pješčanim dnom i ponešto morske trave, prošarana pokojom stijenom, do dvadesetak metara dubine. Orada ne voli obalu okrenutu otvorenom moru ni dna koja se velikom strminom spuštaju u dubinu. Budući da su joj omiljena hrana rakovi i školjke, najbolje je naći mjesto koje to zadovoljava: blizinu uzgajališta te molove i bove obrasle dagnjama. Ako nađete takvu poziciju u mirnoj uvali bez mnoštva kupača, možete biti sigurni da se negdje skriva orada.

Predvez i sistemi za oradu

Orada je oprezna i sumnjičava riba, pa se pravi lov često prelama upravo na predvezu i montaži, a ne na štapu ili roli. Tanak, neupadljiv završni dio i sustav koji ribi ne daje otpor pri grizu čine razliku između praznog i punog vrećila. U nastavku smo skupili sve što se tiče prame, udice i gotovih sistema za komarču na jedno mjesto da lakše složite postavu za svoju situaciju. Za osnovni pribor, olova, perlice i vrtilice pogledajte našu opremu za morski ribolov, a za dodatke uz varaličarski pristup i stranicu varalice.

Fluorokarbonski predvez za oradu

Za predvez (pramu) na oradu gotovo bez iznimke biramo fluorokarbon. Fluorokarbon u vodi lomi svjetlost vrlo slično samoj vodi, pa je u bistroj i dobro osvijetljenoj plićini praktički nevidljiv, a upravo to traži oprezna komarča koja na prvi znak otpora ili na sjenu strune ispljune ješku. Uz nevidljivost dobivate i veću otpornost na abraziju, što dobro dođe oko uzgajališta školjaka, kamenja i užadi bova gdje se orada rado hrani.

Debljinu prame biramo prema uvjetima i tehnici, a ne paušalno. Za lov iz ruke i osjetljivi brodski pristup u mirnom, bistrom moru dovoljno je od 0,15 do 0,20 mm, jer finiji fluorokarbon daje više grizova. Za lov s obale, surfcasting i situacije s valom, strujom ili većom ješkom idemo na deblje, od 0,20 do 0,30 mm, jer nam tada treba i čvrstoća za izbačaj i sigurnost pri drilu kapitalca . Duljina prame kod pridnenog lova obično je od 1 do 2 metra, a kod surf montaža i klasičnog kraćeg povodca računajte na barem 70 cm do 1,5 metra. Što je more bistrije i mirnije, to predvez treba biti tanji i dulji, i obratno. Fluorokarbon vežite pouzdanim čvorom, za spoj s vrtilicom dobro drži čvor “T” ili “Vipera” koji smo već spomenuli u brodskim tehnikama.

Udice za oradu

Orada ima snažne čeljusti i vrčaste zube kojima drobi školjke i rakove, pa udica mora biti prije svega jaka. Slabija udica se na kapitalki jednostavno razvije ili slomi, a upravo se zato u ciljanom lovu koriste kovane udice (forged), kod kojih je struk dodatno prekovan radi čvrstoće. Za pramu na oradu biramo kratke, zdepaste uzorke tipa Chinu, koji su izvorno i osmišljeni za šparide, jer im geometrija dobro drži krupnu, tvrdu ješku i pouzdano zasijeca u koščatu čeljust. Provjereni proizvođači su Mustad (uzorci Chinu Allround i Beak), Owner, Gamakatsu i Sasame, svi s modelima namijenjenima sparidima.

Veličinu birajte prema ješci i ciljanoj ribi, u praktičnom rasponu od 5 do 11, kako je već raspisano u odjeljku o veličini udice. Za prosječnu oradu na dagnju ili volka dobro odgovara udica veličine od 6 do 8, dok za ciljani lov kapitalaca na rak grmalj, krak muzgavca ili veliku kocku sira idemo na čvrste kovane udice veličine 5 ili 6. Za lakšu, finiju ješku i osjetljivi brodski lov u bistrini slobodno se spustite na tanju žicu i manji broj, jer tada svaki gram otpora i debljine smanjuje broj grizova . Udicu u tvrdu ješku poput sira provucite iglom za mamčenje da se ješka ne raspadne, a u svakom slučaju vodite računa da vrh udice ostane slobodan i oštar.

Klasični sistemi i montaže

Na terenu se za oradu vrte tri provjerena sistema, a koji ćete izabrati ovisi o tome lovite li s obale, iz ruke ili s broda.

Ovo je temeljna montaža za komarču i logičan nastavak svega što smo rekli o kliznom olovu. Kroz osnovni najlon provučete klizno (najčešće kruškoliko) olovo, ispod njega stavite perlicu i vrtilicu, a na vrtilicu vežete fluorokarbonsku pramu s udicom. Olovo slobodno klizi po glavnoj struni, pa orada povuče ješku bez ikakva otpora i ne osjeti zamku. Sistem jednako dobro radi s obale i iz barke, a težinu olova birate prema struji i potrebnom dometu. Paternoster. Kada želite ješku držati malo iznad dna ili loviti na više dubina odjednom, dobro dođe paternoster, kod kojeg su kraci s udicama izvedeni iznad završnog olova. Zgodan je na čistijem, pješčanom dnu i pri brodskom lovu na položenom dnu, ali na jako obraslom terenu lakše se zapetlja, pa ondje ima prednost jednostavni pridneni klizni sistem. Surf montaža s perlicama i privlačenjem. Za lov s obale na većim udaljenostima koristi se surfcasting montaža, gdje se iznad udice na pramu nanižu sitne perlice u nenapadnim bojama koje pri povlačenju i valu titraju i dodatno privlače oradu. Olovo je najčešće od 40 g pa naviše, ovisno o valu i struji, a ješke poput crva, raka ili dagnje dobro rade upravo ondje gdje val ispire hranu iz pijeska. Kod ovakvih montaža predvez neka bude od 0,20 do 0,30 mm zbog sigurnosti pri izbačaju.

Bez obzira na sistem, dva pravila vrijede uvijek: olovo mora biti klizno ili postavljeno tako da orada ne osjeti otpor, a predvez tanji i manje uočljiv od osnovnog najlona. Za gotove komponente, olova, perlice, vrtilice i pramu, sve potrebno naći ćete u opremi za morski ribolov.

Predvez i sistem po situaciji

Mamac i ješka za oradu

Od mnoštva mamaca za lov orade najpoželjniji su sljedeći.

• Volak (tijekom ljetnih mjeseci). Veličina ovisi o tome je li obala bogata i pogodna za lov; volka samo djelomično razbijte. Birajte volke srednje veličine, jer bi vam u protivnom trebala prevelika udica, a ona se ni u kojem slučaju ne smije vidjeti.
• Dagnje. Vrlo zahvalna ješka koju orada obožava i zbog koje uzgajališta trpe velike štete. Stavite udicu veličine od 6 do 8. Kao i volka, dagnju je dobro lagano razbiti, iako to nije presudno. Posebno se preporučuje u blizini uzgajališta.
• Crv. Svježi ili ulovljeni bibi. Ako ste u mogućnosti, nabavite velikog jadranskog crva kao univerzalnu ješku.
• Rak grmalj. Veličina nije presudna jer je rak fantastična ješka, posebno za kapitalne orade. Veliku ulogu ovdje ima i sreća, jer sve ovisi o ponašanju orade pri napadu na ješku.
• Srdela. Univerzalna ješka koju rado primaju ribe svih vrsta i veličina. Bolje je staviti cijelu srdelu nego dijelove, koje će sitna riba doslovno rastrgati. Više o tome na našoj stranici o srdeli kao ješci.
• Glava lignje. Stavite jednu manju glavu ili od više glava oblikujte klupko s nekoliko udica.
• Krak muzgavca. Tvrda ješka s kojom je zahvalno loviti, jer je zbog tvrdoće sitna riba ne dira.
• Kamenica. Još jedna ješka na koju je orada navikla zbog brojnih uzgajališta.
• Sir. Sir u lovu na oradu može biti savršena ješka onda kada orada ne trza na druge ponuđene mamce. Pravilo je koristiti velike kocke što tvrđeg sira te udicu veličine 5 ili 6. Udicu u sir provucite iglom za mamčenje, jer će vam se u protivnom sir raspasti.
• Kruh. Kruhom je, kao univerzalnim mamcem, moguće loviti i orade. U stari kruh dodajte vodu i mijesite nekoliko minuta dok ne dobijete elastičnu, mekanu smjesu, sve dok se ne prestane lijepiti za prste. Ne ustručavajte se koristiti velike kugle. Jedna sitnica: ne umijesite cijeli kruh, nego dio ostavite, pa ako nemate sreće s tijestom pokušajte loviti običnim, dosta velikim komadima kruha, takozvanim pahuljama.
• Pastela. Iako se najčešće koristi kao primama (brum), orada istu ješku rado zagrize i na udici. Ako brumate pastelom, pokušajte koji zabačaj s pastelom kao glavnom ješkom.

Više o prirodnim mamcima pročitajte na stranici ješka za ribolov na moru.

Primama orade

• Pastela. Dobra i za primamu i kao mamac. Sameljite srdele, pomiješajte s uljem u kašu, dodajte svježi sir (ili neki sirni namaz) i malo ribljeg brašna da se može umijesiti u tijesto, pa ostavite da odstoji preko noći. Ovo je pogodna primama za dulje izlete jer može izdržati i nekoliko dana.
• Mljevene srdele, ostaci dagnji, kamenica i rakova, pomiješani s kruhom unutar bilo kakve rupičaste vreće. Ova primama je posebno dobra za lov iz barke.
• Pelete. Odlične za brum, jer kad se počnu otapati stvaraju oblak koji i mirisom i izgledom privlači ribu, a istovremeno je ne može zasititi, kao što je slučaj s većinom organskog bruma. Obratite pažnju jesu li peleti sporo ili brzo topljivi, kako biste znali kada će se početi razgrađivati i privlačiti ribu.

Podvodni ribolov orade

Iako se zbog male dubine lova čini primjerenom za početnike, oradu nije tako jednostavno uloviti. Vrlo je inteligentna i osjetljiva na zvuk, pa neiskusni ribolovci rijetko ulove primjerke veće od 0,50 kg. Početnicima preporučujemo lagano površinsko plivanje uz tehniku polučeka te plitko šuljanje uz obalu. Takav lov ima smisla jedino u udaljenijim uvalama gdje nema mnoštva kupača i brodova.

Tijekom ljeta podvodni lov orade odvija se na vrlo malim dubinama, od plićaka do desetak metara. Može se prakticirati cijeli dan, ali preporučuju se toplo more i sunčano vrijeme. Ako vrijeme ne služi, oradu ćemo rijetko naći na dubini manjoj od 10 metara.

Podvodnom puškom oradu se može iznenaditi jedino kad je zabavljena hranom, dok drobi školjke i rakove ili prevrće kamenje u potrazi za hranom (što je češće u blago valovitom moru), te kad se danju odmara u rupama ili ispod kamenja. Pri zaronu je važno ne napraviti nijedan bučan pokret ili šum zbog kojeg biste mogli izgubiti dragocjenu lovinu. Zapamtite rupu ili kamen gdje ste oradu pronašli, jer je velika vjerojatnost da vas na istom mjestu sljedeći put dočeka nova lovina.

Upravo zato se orada najlakše i najuspješnije lovi na čeku. Na terenu na kojem se zadržava, a to su dijelovi dna gdje se pijesak miješa s morskom travom i gdje ima školjki i ježinaca, podvodni ribolovac mora naći zaklon (obično neki veći kamen) i čekati njezin nailazak. Tijekom kolovoza i rujna orade se mogu naći ispod kamenih ploča, na dubini između 5 i 15 metara, gdje su lagan plijen za sposobnog podvodnog ribolovca. Na taj se način obično ulove kapitalni primjerci.

Propisi: najmanja mjera i lovostaj orade

Orada ima propisanu najmanju lovnu mjeru od 20 cm (Pravilnik o rekreacijskom ribolovu na moru, NN 64/23). Primjerke manje od 20 cm vratite u more.

Za morske ribe ne postoji nacionalni lovostaj, nego se one štite isključivo propisanom najmanjom lovnom mjerom. Orada se, dakle, smije loviti tijekom cijele godine, uz poštivanje minimalne mjere i dnevnog limita.

Morski rekreacijski dnevni limit ulova je 5 kg po ribolovcu (uz iznimku jednog primjerka koji prelazi tu masu). Limit se odnosi na ukupan ulov, ne samo na oradu.

Detaljan pregled mjera i pravila za morske vrste pogledajte na stranici lovostaj i najmanje mjere za morske ribe.

Tehnike koje se isplate svladati

Najveći dio uspjeha u lovu orade dolazi iz strpljivog rada s obale i pravilno postavljenog sustava bez otpora. Ako tek slažete pribor i sisteme za priobalni lov, sve montaže i postavke detaljno smo raspisali u odjeljku o predvezu i sistemima na ovoj stranici.

Zaključak

Komarča je, uz zubaca i lubina, san svakog istinskog ribolovca i zaljubljenika u more. Neprikosnovena je na tanjuru, posebno svježa, a poseban je gušt kad je sami uhvatite. Zato lovite s mjerom, puštajte nedorasle primjerke i nek vam je uspješan ribolov!

Česta pitanja

Koja je najmanja lovna mjera za oradu?

Najmanja lovna mjera za oradu je 20 cm (NN 64/23). Primjerke manje od 20 cm morate vratiti u more. Morske ribe nemaju propisani lovostaj, nego ih štiti samo najmanja mjera, a dnevni morski rekreacijski limit je 5 kg po ribolovcu.

Koja veličina udice ide za oradu?

Praktičan raspon je od 5 do 11. Za prosječnu oradu na dagnju ili volka idite na udicu od 6 do 8, a za kapitalce na krupnu, tvrdu ješku (rak, krak muzgavca, sir) birajte čvrste kovane udice veličine 5 ili 6. Udicu uvijek prilagodite veličini mamca, a u ciljanom lovu radije birajte malo veću jer na sitan mamac orada slabo trza.

Koja je najbolja ješka za oradu?

Najbolje ješke su one koje orada nalazi u prirodi: dagnja, volak, rak grmalj, jadranski crv, glava lignje i krak muzgavca. Kad orada ne trza ni na što, savršena rezervna ješka zna biti velika kocka tvrdog sira na udici veličine 5 ili 6. Pravilo je koristiti krupnu ješku, jer na sitan mamac oprezna komarča slabo daje griz.

Može li se sir koristiti kao ješka za oradu?

Da. Sir je izvrsna ješka onda kada orada ne trza na druge mamce. Koristite velike kocke što tvrđeg sira i udicu veličine 5 ili 6, a udicu u sir provucite iglom za mamčenje da se sir ne raspadne.

Kako loviti oradu s obale?

S obale oradu lovite štapom ili ometcem (lov iz ruke). Koristite tanak, neupadljiv najlon i klizno olovo da riba ne osjeti otpor, predvez od fluorokarbona te krupnu ješku. Ciljajte tihe uvale s pješčano-kamenitim dnom, ušća rijeka te blizinu uzgajališta školjaka, mulova i bova obraslih dagnjama.

Kada se lovi orada?

Orada se lovi tijekom cijele godine. Ljeti se zadržava u plićem (5 do 10 m), a zimi silazi na veće dubine (do 50 m). Najbolji su rani jutarnji i večernji sati na mirnom moru, uz prethodno brumanje pozicije.

Koji predvez za oradu?

Za oradu gotovo uvijek biramo fluorokarbonski predvez, jer je u vodi praktički nevidljiv i otporan na abraziju, što traži ova oprezna riba. Predvez neka bude tanji od osnovnog najlona, a njegovu debljinu i duljinu prilagodite uvjetima: tanji i dulji u mirnom, bistrom moru, deblji i kraći kod vala, struje i surfcastinga.

Koja debljina fluorokarbona za oradu?

Debljina ovisi o tehnici i uvjetima. Za lov iz ruke i osjetljivi brodski lov u bistrini dovoljno je od 0,15 do 0,20 mm, jer finiji fluorokarbon daje više grizova. Za lov s obale, surfcasting i situacije s valom, strujom ili većom ješkom idite na 0,20 do 0,30 mm zbog čvrstoće pri izbačaju i sigurnosti u drilu.

Koje udice za oradu?

Birajte jake, kovane udice, jer orada ima snažne čeljusti i drobi školjke. Dobro rade kratki, zdepasti uzorci tipa Chinu, osmišljeni upravo za šparide, kod provjerenih proizvođača kao što su Mustad, Owner, Gamakatsu i Sasame. Veličinu prilagodite ješci, od 6 do 8 za prosječnu oradu, a 5 ili 6 za kapitalce na krupnu, tvrdu ješku.