Panula: tegljenje varalice iza broda

Panula (tegljenje, trolling) jedna je od najstarijih i najučinkovitijih tehnika lova grabežljive ribe na moru, i počiva na jednostavnoj zamisli: umjesto da čekate ribu na jednom mjestu, brodom vučete jednu ili više varalica pa aktivno prekrivate more i sami dolazite do ribe. Upravo zato je panula prvi izbor kad je grabežljivac raspršen po većoj površini ili prati jata sitne plave ribe u pokretu, situacije u kojima statički lov s obale ili sidra jednostavno ne pokriva dovoljno mora.

U nastavku slijedi cjelovit pregled panule: što je i kada je koristiti u odnosu na spinning i jigging, koje vrste panule postoje, koju brzinu i dubinu birati za koju ribu te koja oprema čini pouzdan sistem. Na kraju je i tablica “panula po vrsti” koja svaku ciljanu vrstu spaja s pravom metodom i stranicom te vrste, gdje su tehnika, montaža i sezona razrađene do kraja.

Što je panula

Panula je tehnika u kojoj varalicu ili prirodnu ješku teglimo iza broda dok on plovi ravnomjernom brzinom, pa varalica cijelo vrijeme pliva i mami grabežljivca kao da bježi ranjena ribica ili jato sitne plave ribe. Kod spinninga varalicu rukom zabacimo i vodimo; kod panule kretanje daje sam brod. To znači da jednim provlačenjem pretražite stotine metara mora, što je golema prednost kad ribu tek tražite.

U panuli se često lovi s više štapova istodobno, razmaknutih tako da varalice ne zapetljaju jedna drugu, čime prezentirate nekoliko varalica na različitim dubinama i udaljenostima od broda. Neki ribolovci panulaju i iz ruke, bez štapa, tako da najlon drže izravno i osjete griz na prste, što je stara jadranska praksa poznata i pod nazivom lov iz ruke.

Kada birati panulu u odnosu na spinning i jigging? Panulu biramo kad je riba raspršena ili u pokretu i kad treba pokriti veliku površinu, primjerice kad palamida ili lampuga love po površini nad otvorenim morem. Spinning ima prednost kad je riba vezana uz točku, primjerice uz rt, greben ili plažu, gdje ciljano zabacujemo. Jigging biramo za okomiti lov nad jasno lociranom ribom pri dnu ili u stupu, primjerice nad hridinom ili olupinom. Panula i spinning zapravo se lijepo dopunjuju: panulom nađete gdje je riba, a onda se često isplati zaustaviti i to područje dodatno pretražiti spinningom.

Vrste panule

Pod imenom panula krije se cijela obitelj tehnika koje se razlikuju prije svega po dubini na kojoj nudimo varalicu i po vrsti koju ciljamo. Tri su glavne skupine: površinska panula, dubinska panula te posebna panula za lignje.

Površinska panula (pelagične vrste)

Površinskom panulom lovimo grabežljivce koji se hrane pri površini ili u gornjem sloju vodenog stupa: lampugu, palamidu, luca i gofa. Ovdje varalica pliva plitko, tik ispod površine ili do nekoliko metara dubine, a brod se kreće brže jer su to vrste koje jure jata sitne plave ribe. Varalice su najčešće plivajući ili plitko tonući vobleri, kastel varalice i metalne varalice koje pri brzini stabilno plivaju i bljeskaju. Površinska panula posebno je zahvalna ljeti i u ranu jesen, kad se pelagični grabežljivci skupljaju u lovu nad otvorenim morem.

Za detaljne montaže, sezonu i ponašanje pojedine vrste otvorite stranicu lov palamide, lov luca, lov lampuge i lov gofa, gdje svaka od tih vrsta ima razrađen odjeljak o panuli i spinningu.

Dubinska panula (panula s utezima i downriggerom)

Kad grabežljivca tražimo dublje, uz dno ili na većoj dubini, biramo dubinsku panulu. Klasičan cilj ove tehnike je zubatac, oprezan pridneni grabežljivac koji vreba uz hridinasto i mješovito dno. Da bi varalica došla do njegove dubine, sistem opteretimo utezima (olovom) ili koristimo downrigger. Brod se ovdje kreće sporije nego kod površinske panule jer varalica mora ostati blizu dna, a ne bježati prema površini.

Dubinu kod ove tehnike dosežemo na dva načina. Prvi je klasičan, s utezima na sistemu ili s posebnim utegom, primjerice čuvarom, ovisno o montaži, koji varalicu drži dolje; dubina tada ovisi o težini olova, brzini broda i duljini ispuštenog najlona, pa je za početnika izazov procijeniti točno na kojoj dubini varalica radi. Drugi, precizniji način je downrigger, naprava koja utegom na zasebnoj sajli ili užetu spušta varalicu na točno željenu dubinu, a da glavni najlon uopće ne morate opteretiti. Downrigger je najprecizniji alat za kontrolu dubine u panuli i zato ga cijene ribolovci koji ozbiljno love zubaca i druge pridnene grabežljivce.

Tehniku, sezonu i ponašanje ove vrste razrađujemo na stranici lov zubaca. Za panulu na obalne grabežljivce poput brancina pogledajte lov brancina, gdje je opisano kako plivajućim voblerom tegljenim uz rt i plićak izvući lubina.

Panula za lignje (egi i panolice)

Panula za lignje poseban je i vrlo popularan oblik tegljenja u kojem umjesto varalice za ribu koristimo panolice, posebne varalice za glavonošce srodne egi varalicama. Panolica se tegli iza broda pri maloj brzini, a lignja je napadne pipcima, pa nema klasičnog griza nego se osjeti težina i otpor na sistemu. Ovo je jadranski klasik koji se lovi uz obalu, oko rtova i otoka, u razdoblju kad su lignje aktivne.

Provjeren i domaći izbor za ovu tehniku su DTD panolice hrvatske proizvodnje, koje su među ribolovcima glavonožaca standard. DTD-ova ručna panula za lignje ima tijelo od hrastovine i dva teflonska ležaja za glatko ispuštanje najlona, dolazi namotana najlonom (na primjer 50 m debljine 0,9 mm), a proizvođač kao optimalnu brzinu broda navodi otprilike 1,5 do 2 čvora uz planiranu dubinu lova od 1 do 10 m. Upravo ta mala brzina ključna je za lignju: kad osjetite težinu lignje, malo usporite brod kako biste smanjili opterećenje udica i rizik od otkačivanja.

Sve o vrsti, sezoni i montažama za lignju nalazite na stranici lov lignje.

Brzina i dubina

Kod panule brzina i dubina su dvije najvažnije poluge, a obje ovise o ciljanoj vrsti. Opće pravilo glasi: što je grabežljivac brži i pelagičniji, to vozimo brže; što je sporiji, oprezniji i bliži dnu, to vozimo sporije. Brzinu očitavate s GPS uređaja u čvorovima i prilagođavate je dok ne pronađete tempo na koji riba reagira.

Okvirne brzine panule po ciljanoj vrsti, kao polazište koje onda fino ugađate na terenu:

• Lignja: otprilike 1,5 do 2 čvora, uz usporavanje čim osjetite težinu na panolici.
• Zubatac (dubinska panula): sporo, otprilike 1,5 do 3 čvora, jer varalica mora ostati uz dno.
• Brancin: otprilike 2 do 4 čvora, plivajućim voblerom uz rt i plićak.
• Palamida: otprilike 3 do 5 čvorova, brzim i bljeskavim varalicama.
• Luc i lampuga: otprilike 4 do 6 čvorova, jer su to brze pelagične vrste.
• Gof: često varijabilna brzina, od otprilike 1,6 pa do preko 4 čvora, uz namjerno mijenjanje tempa da se izazove napad.

Kod pelagičnih vrsta često se isplati brzinu namjerno mijenjati, ubrzavati i usporavati, jer nagla promjena tempa varalici daje nepravilno plivanje koje izazove agresivan napad. Iskustvo pokazuje da upravo varijabilna brzina često presudi kod gofa i palamide.

Kako dosegnuti dubinu? Kod površinske panule dubinu daje sam oblik varalice: plivajući vobler roni do svoje radne dubine, a dubina tonuće varalice ovisi o njezinoj masi i obliku, brzini plovidbe te duljini ispuštenog najlona. Kad treba dublje, imate tri poluge: težinu utega na sistemu, duljinu ispuštenog najlona, koja do određene granice može povećati dubinu rada, i brzinu broda (sporije znači dublje). Najpreciznije dubinu kontrolirate downriggerom, koji varalicu spusti na točno zadanu dubinu bez opterećivanja glavnog najlona, pa možete ciljati usku dubinsku zonu u kojoj se riba drži.

Oprema za panulu

Panula ne traži golemu opremu, nego pouzdan i uravnotežen sistem, jer riba često napada dok se brod kreće, pa je pribor pri grizu naglo opterećen. Sve počinje od dobrog štapa i role, a nastavlja se pravim predvezom, utezima i, za lignju, panolicama.

Štap i rola za panulu

Za panulu se koriste štapovi za tegljenje, obično duljine otprilike 2,40 do 3,00 m, dovoljno snažni da podnesu stalno opterećenje varalice u vožnji i nalet ribe. Rola treba imati dovoljan kapacitet najlona i pouzdanu, glatku kočnicu koja popusti pri naglom naletu jer griz u panuli zna biti vrlo silovit. Kao okvir, rola prima otprilike 100 do 160 m monofilamenta debljine 0,25 do 0,30 mm. Takav kapacitet može biti dovoljan za lakšu priobalnu panulu na brancina i manju plavu ribu, dok za palamidu, luca i moguć ulov krupnije ribe treba birati komplet s većom rezervom strune. Za krupnijeg gofa i zubaca biramo jači komplet i deblji najlon.

Predvez (prama)

Predvez je dio sistema između glavnog najlona i varalice i u panuli je vrlo važan jer riba varalicu vidi izbliza pri brzini. Za pelagične vrste najčešće se koristi fluorokarbonski predvez jer je slabije vidljiv u vodi i otporan na abraziju; za brancina i palamidu okvirno 0,25 do 0,40 mm, a za krupnijeg gofa i deblje, do otprilike 0,60 do 0,70 mm. Kod zubaca uz hridinasto dno predvez mora biti otporan na struganje o kamen. Za pravilan spoj glavnog najlona i predveza pogledajte naš vodič čvorovi i montaže za ribolov, gdje su opisani i spojevi za panulu.

Utezi i downrigger

Za dubinsku panulu trebaju utezi (olovo), čija se težina bira prema ciljanoj dubini i brzini broda; u praksi se koristi olovo od nekoliko desetaka pa do više stotina grama, ovisno o tome koliko duboko i koliko brzo lovite. Za precizan i ponovljiv rad na točnoj dubini najbolje rješenje je downrigger, koji teškim olovom na zasebnoj užici spušta varalicu i oslobađa glavni najlon opterećenja. Ako ozbiljno ciljate zubaca ili gofa na većoj dubini, downrigger je oprema koja se dugoročno isplati.

Panolice za lignje

Za panulu na lignje trebaju posebne panolice. Domaći standard su DTD panolice hrvatske proizvodnje, građene za dinamičan lov s broda u pokretu, s tijelom od hrastovine i teflonskim ležajevima za glatko ispuštanje najlona. Isplati se imati nekoliko boja i veličina jer lignja zna biti probirljiva na boju i dubinu, a promjena panolice često riješi dan bez griza.

Panula po vrsti

Vrstu panule najlakše je odabrati prema ribi koju ciljate. Donja tablica spaja svaku ciljanu vrstu s pravom metodom panule i sa stranicom te vrste, gdje su tehnika, brzina, montaža i sezona razrađene do kraja. Za sve o varalicama koje se koriste u panuli pogledajte i naš vodič za varalice, a za ostalu opremu, štapove i role, opremu i recenzije.

Jedna brzina ne odgovara svim vrstama i uvjetima. Rasponi iz tablice služe kao polazište, a brzinu i dubinu treba prilagoditi reakciji ribe.

Zaključak

Panula je metoda koja nagrađuje strpljenje i dobro poznavanje mora: brodom prekrivate velike površine, a varalicu na pravoj brzini i dubini dovodite točno pred grabežljivca. Površinskom panulom lovite brze pelagične vrste blizu površine, dubinskom uz utege ili downrigger dosežete zubaca pri dnu, a posebnom panulom za lignje uz DTD panolice pri maloj brzini lovite jadranske glavonošce. Uskladite brzinu i dubinu s vrstom koju ciljate i pratite kako riba reagira. Najviše ćete naučiti bilježenjem brzine, dubine i mjesta svakog griza.

Česta pitanja

Panula znači da varalicu ili ješku teglite iza broda dok on plovi ravnomjernom brzinom, pa varalica cijelo vrijeme pliva i mami grabežljivca. Ispustite varalicu iza broda na željenu udaljenost, držite ravnomjernu brzinu (otprilike 3 do 6 čvorova za pelagične vrste, sporije za lignju i zubaca), pratite štapove, a nakon griza održite napetost strune i reagirajte u skladu s vrstom varalice, montažom i načinom lova. Često se lovi s više štapova razmaknutih tako da se varalice ne zapetljaju.

Brzina ovisi o ciljanoj vrsti. Za lignju vozite otprilike 1,5 do 2 čvora, za zubaca u dubinskoj panuli otprilike 1,5 do 3 čvora, za brancina 2 do 4 čvora, za palamidu 3 do 5 čvorova, a za luca i lampugu 4 do 6 čvorova. Za gofa se često isplati brzinu namjerno mijenjati, od otprilike 1,6 pa do preko 4 čvora. Ti su okviri polazište; pratite na koju brzinu riba reagira.

Za lignje koristite posebne panolice, mamce srodne egi varalicama koji se tegle iza broda pri maloj brzini. Domaći standard su DTD panolice hrvatske proizvodnje s tijelom od hrastovine i teflonskim ležajevima. Vozite otprilike 1,5 do 2 čvora, lovite uz obalu i oko rtova, a čim osjetite težinu na panolici još malo usporite brod da se lignja ne otkači. Sve o vrsti pročitajte na stranici lov lignje.

Površinska panula je oblik tegljenja u kojem varalicu vodimo plitko, tik ispod površine ili do nekoliko metara dubine, i tako lovimo pelagične grabežljivce koji se hrane pri površini: lampugu, palamidu, luca i gofa. Brod se kreće brže nego kod dubinske panule (otprilike 3 do 6 čvorova) jer su to brze vrste koje jure jata sitne plave ribe.

Ne trebate ga za površinsku panulu ni za lignje, gdje dubinu daje oblik varalice ili mala težina. Downrigger dolazi do izražaja u dubinskoj panuli, kad zubaca ili gofa tražite točno na određenoj dubini pri dnu. On teškim olovom na zasebnoj užici spusti varalicu na željenu dubinu bez opterećivanja glavnog najlona, pa je najprecizniji način kontrole dubine. Za povremeni obalni lov dovoljni su i utezi, a downrigger se isplati ako ozbiljno i redovito lovite dubinski.

Ovisi o tome gdje je riba. Panulu birajte kad je grabežljivac raspršen ili u pokretu i kad treba pretražiti šire područje, primjerice kad palamida ili lampuga love po površini nad otvorenim morem. Spinning ima prednost kad je riba vezana uz točku, primjerice uz rt, greben ili plažu. Najbolje rezultate često daje kombinacija: panulom nađete gdje je riba, pa se zaustavite i to područje dodatno pretražite spinningom. Više na stranici spinning na moru.