\n<\/strong>
\n“Shock leader” koristimo kada nam je potrebno da te\u0161ka olova (100-150 g) zabacujemo na ve\u0107e daljine koje ponekad mogu iznositi i preko 130 m.<\/strong> Ako koristimo osnovni najlon debljine 0,30-0,35 mm, pri takvim sna\u017enim izba\u010dajima on \u0107e ili odmah puknuti ili \u0107e se o\u0161tetiti, pa je potrebno po\u010detnih 5-7 m zamijeniti ja\u010dim i sna\u017enijim najlonom (0,40-0,50 mm), ili jo\u0161 bolje, koristiti \u0161pagu sli\u010dnih nosivosti. Shock leader ve\u017ee se specijanim \u010dvorovima koji su predvi\u0111eni za takvu namijenu za osnovni najlon. Duljina shock leadera se odre\u0111uje tako da prilikom zabacivanja ostane nekoliko namotaja na roli, kako se pri izba\u010daju optere\u0107enje nebi prenosilo na \u010dvor i osnovni najlon. Kada lovimo na poziciji gdje nam prijete razne o\u0161tre prepreke u vodi poput o\u0161trog kamenja, \u0161koljki, sprudeva, potopljenog drve\u0107a i sl., tada nam je potreban “snag leader<\/a>“. Za snag leader koristimo debeli najlon, hard mono i sli\u010dne materijale koji su otporni na o\u0161te\u0107enja. Ve\u017ee se isto kao i shock leader za osnovni najlon u duljini za koju pretpostavljamo da je dovoljna na mjestu gdje lovimo. Iznad olova stavlja se silikonska tuba ili lead core. Silikonska tuba \u0107e smanjiti petljanje predveza pri zabacivanju i tako\u0111er \u0107e \u0161tititi osnovni najlon od o\u0161trih prepreka u vodi. Sprije\u010dava urezivanje najlona i \u0161page u potopljeno drve\u0107e i sprije\u010dava da tanka i gruba \u0161paga koju koristimo, naprimjer kao shock leader, o\u0161te\u0107uje ribu prilikom zamaranja. Umjesto silikonskih tuba mo\u017eemo koristiti i \u201clead core\u201d. To je specijalno napravljena deblja upredenica koja u sredini ima ugra\u0111enu olovnu nit. Ta olovna nit nam slu\u017ei kako bi cijeli sistem \u010dvrsto le\u017eao na dnu. Tako se riba na hranili\u0161tu mo\u017ee lak\u0161e kretati a da se pritom ne pla\u0161i zapinjuju\u0107i za na\u0161e napete najlone u vodi. Sljede\u0107a karika u sistemu su utezi, odnosno olova.<\/p>\n
Tri najbitnije uloge olova su:<\/strong><\/p>\n <\/p>\n Mo\u017eemo koristiti specijalno izra\u0111ene kop\u010de za bo\u010dno kop\u010danje olova<\/a> ili inline olova kroz koja se provla\u010di osnovni najlon te se virblom u\u010dvr\u0161\u0107uje za olovo. Kod zabacivanja sistema moramo odabrati odgovaraju\u0107u te\u017einu i sami oblik olova kako bismo mogli \u0161to dalje zabacivati. Moramo odabrati idealnu te\u017einu olova koja je predvi\u0111ena za na\u0161e \u0161tapove. Sistem \u0107emo mo\u0107i zabacivati najdalje kada je grama\u017ea olova savr\u0161eno uskla\u0111ena sa baca\u010dkim karakteristikama na\u0161eg \u0161tapa. Duguljasta olova u obliku suze najdalje lete, dok \u010detvrtasta i plosnata olova imaju slabije aerodinami\u010dne karakteristike. Te\u017einu i oblik olova tako\u0111er odabiremo prema poziciji i vrsti dna na kojem lovimo. Ako primjerice lovimo na mekom i muljevitom dnu, onda \u0107emo odabrati minimalnu te\u017einu olova (70-80 g), plosnatog ili \u010detvrtastog oblika koje \u0107e te\u017ee propadati u mulj. Ako lovimo u ja\u010dim rije\u010dnim strujama, mo\u017eemo koristiti olova te\u017ea i od 150 g, kako bi nam sistem \u010dvrsto stajao na dnu a da ga rije\u010dna struja ne pomakne. Za lov na sprudevima i kosinama koristimo \u010detvrtasta olova koja \u0107e sistem odr\u017eavati na mjestu a da se pritom ne otkotrlja u dubinu. Prilikom odabira te\u017eine olova moramo imati na umu i samoubadanje ribe. Te\u017eina olova slu\u017ei da se riba prilikom uzimanja na\u0161eg mamca sama zakva\u010di na udicu, \u0161to nazivamo \u201csamoubadanje\u201d. \u0160arani i amuri kada uzmu mamac koji je naj\u010de\u0161\u0107e montiran na dlaku, kre\u0107u se sa mamcem u ustima ovisno o du\u017eini na\u0161eg predveza, sve dok im te\u017eina olova ne zabije udicu u usta. Zna\u010di, ribi prvu kontru zadaje olovo, drugu optere\u0107enje slobodnog hoda na roli a mi ribi\u010di zadajemo tek tre\u0107u kontru, koja zapravo vi\u0161e nije niti potrebna jer se udica ve\u0107 \u010dvrsto zabila u usta ribe. Potrebno je samo podi\u0107i \u0161tap u uspravni polo\u017eaj i lagano zategnuti najlon te krenuti sa laganim zamaranjem ribe. Zna\u0107i moramo paziti da su nam udice uvijek nove i o\u0161tre, kako bi se riba \u0161to lak\u0161e zaka\u010dila te\u017einom olova. Kada koristimo manje i tanke modele udica, potrebna su nam lak\u0161a olova. Naprimjer, za klasi\u010dne veli\u010dine \u0161aranskih udica 4 ili 2, dovoljna su nam olova te\u017eine otprilike 90-110 g. Za ve\u0107e i deblje udice veli\u010dine 1 ili 1\/0 trebamo olova te\u017eine 120-150 g. Zbog toga je najbolje koristiti fiksne sisteme umijesto kliznih, jer \u0107e se riba lak\u0161e sama zaka\u010diti na udicu. Nekada su ribi\u010di koristili klizne sisteme sa prohodnim olovima i cijelu no\u0107 provodili sjede\u0107i uz \u0161tapove i zure\u0107i u starlete na \u201cmajmunima\u201d. Prilikom griza odmah bi morali reagirati kontrom u samo nekoliko sekundi ili bi ostajali bez ulova. Amuri, a osobito \u0161arani, \u010dim osjete otpor, pljuju mamac i udaljuju se od na\u0161ih sistema. Danas se koriste te\u0161ka olova i kratki predvezi kako bi se riba i minimalnim pokretom sa mamcem u ustima sama zaka\u010dila na udicu. Predveze mo\u017eemo izra\u0111ivati od obi\u010dnog najlona, fluorocarbona, mekanih \u0161paga ili \u0161paga presvu\u010denih plasti\u010dnim omota\u010dem. Idealan predvez bi bio od tanke i meke \u0161page koja se najprirodnije pona\u0161a u vodi i najte\u017ee se osijeti na ustima riba. Ipak, mana takvih predveza je \u010desto petljanje pri zabacivanju. Specijalno izra\u0111ene \u0161page sa omota\u010dima su odli\u010dne. Petljanje je znatno smanjeno, a \u0161pagu kod same udice mo\u017eemo oguliti da ostane mekana i pokretljiva. Obi\u010dno se oguli dlaka na koju montiramo mamac 1-3 cm iznad udice. Predvez naj\u010de\u0161\u0107e koristim u du\u017eini od 15-25 cm. Ako pak lovimo na muljevitom dnu, bolje je odabrati malo du\u017ei predvez kako se nebi dogodilo da nam olovo potone u mulj i sa sobom povu\u010de udicu sa mamcem. Tako\u0111er je bolje koristiti malo dulje predveze nego \u0161to koristimo za ribolov \u0161arana, jer amuri ne uzimaju hranu sa dna usisavanjem kao \u0161aran. Amur se postavlja okomito na dno, ustima prima mamac ili jednostavno mahne repom kako bi se mamac odigao od dna i samo ga pokupi prije negoli ponovno padne na dno. Du\u017ee predveze od 25-30cm ne preporu\u010dujem jer amur mo\u017ee progutati mamac i svojom sna\u017enom \u010deljusti pregristi predvez. Model i veli\u010dinu udice odabiremo prema veli\u010dini na\u0161ih mamaca i veli\u010dini amura koje lovimo. \u0160to je ve\u0107i promjer mamca na dlaki, to je ve\u0107a udica i obrnuto. Za amure do nekih desetak kilograma, dovoljne su nam veli\u010dine udica 2,4 i 6. Za krupne amure (10-20 kg) najbolje je koristiti veli\u010dine 1 i 1\/0. Veli\u010dine se mogu znatno mijenjati ovisno o proizvo\u0111a\u010du udica. Oblik, odnosno model udice ponekad zna biti od velike va\u017enosti u ribolovu amura. Najbolje su se pokazali klasi\u010dni oblici \u0161aranskih udica i udice sa savinutim u\u0161icama prema unutra, kao \u0161to je prikazano na slici.<\/p>\n\n
\n
\n
![\"sistemi-ribolov-amura-medium\"](\"https:\/\/sportskiribolov.hr\/slatke-vode\/wp-content\/uploads\/2014\/04\/snag-leader.jpg\")
<\/a><\/p>\n