<\/p>\n
Jadransko more je zatvoreno more koje je Otrantskim vratima povezano Jonskim morem te preko njega Sredozemnim. Ukupna povr\u0161ina Jadranskog mora iznosi 138 595 km2 uz prosje\u010dnu \u0161irinu od 159 km.<\/strong> <\/p>\n <\/p>\n Obalno podru\u010dje Jadranskom mora mo\u017eemo podijeliti na \u00a05 glavnih ribolovnih zona bitnih za sportskog ribolovca od kojih se svaka dalje dijeli prema svojim specifi\u010dnostima:<\/strong><\/p>\n <\/p>\n Ukupno se Jadransko more dijeli na ovirnih 30 podru\u010dja podjeljenih prvenstveno prema geografskim obilje\u017ejima \u0161to omogu\u0107uje lak\u0161e obuhva\u0107anje sli\u010dnih uvjeta sportskog ribolova.<\/span><\/strong><\/p>\n <\/p>\n ISTRA<\/b><\/p>\n 1. Umag 2<\/strong>. Novigrad 3.<\/strong> Pore\u010d 4. Rovinj 5. Pula 6. Isto\u010dna obala Istre (Pula \u2013 Medulinski zaljev) <\/p>\n SREDNJA DALMACIJA<\/b><\/p>\n JU\u017dNA DALMACIJA<\/b><\/p>\n <\/p>\n OTVORENE VODE JADRANSKOG MORA <\/p>\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
\n Radi prosje\u010dne dubine od 173m smatra se plitkim morem. Na sjevernom djelu, uz obalu Istre dubina mu ne prelazi 50m dok u srednjem dijelu, uz obalu Zadra dubina ne prelazi 100m. Tek ju\u017enije po\u010dinju ve\u0107e dubine te je najdublji dio dubok \u010dak 1 233 metra. Slanost tj. salinitet (ozna\u010dava ukupnu koli\u010dinu svih otopljenih soli u 1000g morske vode) Jadranskog mora je u prosjeku 3,83% dok mu temperatura ne pada ispod 11C.<\/strong><\/p>\nRibolovne zone Jadranskog mora bitne za sportski ribolov
\n<\/b><\/h2>\n\n
\n<\/b>Obalna zona podu\u010dja Umaga koja se prete\u017ee od rta Savudrija do op\u0107ine Novigrad.
\n<\/b>Kompletna obala je razli\u0107ito je formirana uz mno\u0161tvo nadmorskih i podmorskih stijena uz dijelove\u00a0 pje\u0161\u010danog, lju\u0161turastog te muljevitog dna koje izrazito dobro pogoduje raznovrsnim ribljim fondom \u2013 od orada, brancina, cipla i salpe uz obalu, do zubaca, landovine i \u0161karpine na udaljenijim dijelovima.<\/p>\n
\n<\/b>Iako blizu Uma\u0161ke, ova ribolovna zona je ipak specifi\u010dan lokalitet, a sve radi rijeke Mirne. Naime, hranjivi mulj koji rijeka Mirna raspru\u0161uje po cijelom podru\u010dju zone izrazito pogoduje brojnim ribljim vrstama \u2013 oradom, brancinom, ov\u010dicama te ciplima uz obalu te zubatcima, arbunima, trljama kamenjarkama i landovinom pa \u010dak i lignjama na udaljenijim dijelovima.<\/p>\n
\n<\/b>Najrazvedeniji dio zapadne obale Istre. Uz mno\u0161tvo uvala tu se nalaze i 33 oto\u010di\u0107a i nadmorska grebena. Podmorje je ve\u0107inom kamenito do lju\u0161turasto uz algu cistoziru kao glavnu vegetacijsku masu. U priobalnom dijelu ima orada, brancina, \u0161arga, cipala, ov\u010dica i \u0161para dok u dubljem dijelu mo\u017eemo na\u0107i zubaca….<\/p>\n
\n<\/b>Ova ribolovna zona prote\u017ee se od Limskog kanala do rta Barbariga. Specifi\u010dnost ovog podru\u010dja su uvale, manji oto\u010di\u0107i te mnogobrojne nadmorske i podmorske hridi.\u00a0 Na ovom podru\u010dju susre\u0107emo sve tipove dna, me\u0111utim najve\u0107i dio je prete\u017eno hridinasto i lju\u0161turasto dno uz prevladavaju\u0107u masu alge cistorize gdje je mogu\u0107 ulov hlapa, lignje, sipe, zubatca, \u0161arga, \u0161krpine i ugora. Mnogo pjeskovitih \u010distina obiluje oradama, ov\u010dicom, salpom, paukom te brancinom. Dalje od obale dna su pjeskovito-muljevita te su pogodna za lov osli\u0107a, plosnatice i landovine.<\/p>\n
\n<\/b>Ova ribolovna zona specifi\u010dna je po dvije razli\u010dite konfiguracije obala i dna. Jugozapadno od Pule nalazi se Brijunsko oto\u010dje na kojima ve\u0107inom prevladava kamenito dno koje omogu\u0107ava ulov zubaca, arbuna, ugora, kavale te bli\u017ee obali orada i brancina.
\nDrugi dio ribolovne zone, koja se nalazi jugoisto\u010dno od Pule tvore poluotoci Kamenjak i Marlera. Vrlo plitko hridinasto dno prekriveno je algon cistozirom. Ovaj dio podmorja glavno je obitavli\u0161te rakovica te cipala, u\u0161ata, salpi, ugora i \u0161karpina te osli\u0107a.<\/p>\n
\n<\/b>Ovaj dugi obalni pojas \u010dini \u0161arolika konfiguracija dna. Od rta Marlere prema sjeveru ni\u017eu se dvije luke, Budava i Vinjole, sa plitkim povr\u0161inama. U tim lukama nalazimo brancine i ciple. Oko vrata Zaljeva ra\u0161e dominiraju cipli.\u00a0 Sjevernije uz obalu ni\u017eu se hridinasti predjeli obrasli algama pa je ovdje mogu\u0107 ulov svake vrste lovine \u2013 od zubaca, kirnje, \u0161arga, pagara, ugora i \u0161karpine.<\/p>\nHRVATSKO PRIMORJE I KVARNERSKI OTOCI<\/b><\/h3>\n
\n
\nIako rije\u010dki zaljev ne obiluje uvalama ipak zahvaljuju\u0107i nanosima hranjivog mulja koji se slijeva sa ki\u0161ama sa U\u010dke i okolnih brda postoji dovoljno uvjeta za sportski ribolov, iako je on najpopularniji dalje od obale. Upravo iz tog razloga naj\u010de\u0161\u0107e se prakticiraju tehnike panule i povraza te ribolov sku\u0161a, osli\u0107a, landovine i ugotica. U proljetnim j jesenskim mjesecima u zaljevu je popularna panula na tunu.<\/li>\n
\nIako radi nepovoljne konfiguracije obale otoka Cresa, posebice sjevernog i isto\u010dnog dijela gdje se obala strmo ru\u0161i u more, nema previ\u0161e prilaza moru, radi hridinastog podmorja te vodama bogatim \u0161arzima, oradama, brancinom, picom, fratrom, vranom i mnogim drugim ribljim vrstama otok Cres slovi za jedno od najpopularnijih mjesta za ribolov<\/strong> u sjevernom dijelu Jadrana.<\/li>\n
\n<\/b>Jednako kao njegov susjed, otok Cres, Lo\u0161inj slovi kao popularno sportsko ribolovno odredi\u0161te mnogih ribolovaca. Mno\u0161tvo stijena koje se strmoglavljuju u more \u010dine\u0107i najraznolikije pejza\u017ee uz mno\u0161tvo rupa, procjepa i \u0161pilja, idelano su obitavali\u0161te svih vrsta ribapopularnih u sportskom ribolovu.\u00a0 Mje\u0161avina razli\u010ditih vrsta dna, od pje\u0161\u0107anih, lju\u0161turastih te kamenitih idelano su stani\u0161te za mno\u0161tvo orada (mnogi vjeruju najvi\u0161e u cijelom Jadranu), kavale, \u0161arga, zubaca, pica, skrpine i ugora. Oko susjednih oto\u010di\u0107a Suska, Unije, Ilovika i Srakana popularan je lov jastoga i rakovica te u zimskim mjesecima liganja<\/a> i iglica.<\/li>\n
\nRibolovno podru\u010dje otoka Krka slovi kao najbolje lovno podru\u010dje sku\u0161a, neovisno da li lovite panulom ili parangalom. Pjeskovito i muljevito dno idealni su za ribolov ugora, \u0161krpine, osli\u0107a i hobotnica<\/a>.<\/li>\n
\nPodru\u010dje koje obiluje podmorskim grebenima i brakovima, mje\u0161avinom vrsta dna \u2013 od pjeskovitih i lju\u0161turastih do kamenitih koje su pune orada, brancina i hobotnica u pli\u0107im do zubaca, \u0161karpina te svih vrsta landovina u dubljim predjelima mora.
\nZa kompletan arhipelag oko otoka Raba smatra se idealnim mjestom za sportski ribolov<\/a> sku\u0161e povrazom i panulom, jer su njegove obale, a i obale svih susjednih oto\u010di\u0107a najbolja jadranska lovi\u0161ta sku\u0161a.<\/li>\n
\n<\/b>Podru\u010dje otoka Paga mo\u017eemo podijeliti na dva dijela \u2013 njegovu sjevero-isto\u010dnu stranu koja je ve\u0107inu godine pod stalnim udarima bure te nije zahvalno mjesto za prakticiranje sportskog ribolova te jugo-zapadnu obalu na kojoj uz obalu prevladavaju kamenita i\u00a0 pje\u0161\u0107ana dna obrasla cistozirom i zosterom. More oko otoka Paga uvijek je bilo bogato ribom. \u00a0Danas, ovdje se mo\u017ee na\u0107i mno\u0161tvo komar\u010da, u\u0161ata<\/a> i \u0161arga u pli\u0107em te \u0161krpinama, arbunima, osli\u0107ima i kanjcima u dubljem dijelu.<\/li>\n
\nOvo podru\u010dje se dijeli na nekoliko manjih zona, od kojih su neke oko Selca, Crikvenice te Novog Vinodolskog.
\nIako se na ovom podru\u010dju isprepli\u0107u dublji dijelovi, ako na cijelom sjeverozapadnom dijelu Vinodolskog kanala, more oko Crikvenice je relativno plitko i ne ba\u0161 bogato kvalitetnim ribljim fondom. Tek oko Novog Vinodolskog, na u\u0161\u0107u rje\u010dica Suha Ri\u010dina \u010de\u0161\u0107a su obitavali\u0161ta riba zanimljivih sportskim ribolovcima \u2013 brancin, orada te \u0161arag<\/a>. Usred samog kanala dno je pljeskovito-muljevito te je mogu\u0107 lov osli\u0107a i ugotica te ostalih landovina.<\/li>\n
\nOvo je najdu\u017ei kanal u Jadranskom moru. Prostire se od podru\u010dja Crikvenice do Novigradskog mora. U\u010destali vjetrovi Velebita tijekom ve\u010deg dijela godine ometaju svaku vrst ribolova. Me\u0111utim, obilje plitkih grebena, dubokih ponora te mno\u0161tvo usijeka i procjepa zasla\u0111eno je podvodnim vodama koje nadiru sa podru\u010dja Velebita te daju veliku hranidbenu vrijednost mnogim ribljim vrstama. Ovdje mo\u017eemo nai\u0107i na pica, \u0161arga<\/a>, komar\u010du<\/a>, brancina<\/a> te fratra i zubaca<\/a>. Sredinom kanala, jednako kao i na podru\u010dju Velebitskog kanala dno je pjeskovito-muljevito<\/strong> te je mogu\u0107 lov osli\u0107a, ugotica te svih vrsta landovine.<\/li>\n<\/ol>\n\n
\nIako je ovo more male povr\u0161ine u njemu se mo\u017ee na\u0107i zavidan broj riljih vrsta zanimljivih sportskom ribolovcu. Poseban lokalitet unutar Novigradskog mora jest Obrova\u010dki kanal koji le\u017ei na u\u0161\u0107u rijeke Zrmanje te je podru\u010dje bogato ciplom, jeguljama, brancinom, listom te oradom. Najpopularnija tehnika ribolova ljudi ovog kraja jest ostima \u201epod svi\u0107u\u201c.<\/li>\n
\nKako je ovo jedno od najrazvedenijih podru\u010dja jadranske obale ribolovne zone podijelit \u0107emo na 3 daljnja lokaliteta:
\n– Prvu zonu \u010dine Zadarski i\u00a0 Pa\u0161manski kanal te Virsko more. Na ovom podru\u010dju u\u010destao je ulov lubina, salpe, cipla, orade te ve\u0107ih primjeraka bukava i arbuna\u00a0 dok je u dubljim dijelovima mogu\u0107 lov sku\u0161a i osli\u0107a. Najupotrebljevanije tehnike ribolova su povraz\u00a0 i panula.<\/strong>
\n– Drugu zonu \u010dini Srednji kanal \u010dije je podru\u010dje i\u0161arano mno\u0161tvom oto\u010di\u0107a, uvala i rtova. Najpopularniji u ovoj zoni jest ribolov zubaca panulom, lignje skosavicom te kanjca i arbuna povrazom sa obale i kanj\u010danicom sa broda.
\n– Tre\u0107u zonu, koja je po ribljem fondu najbitniji dio za sportski ribolov a koju \u010dini niz oto\u010di\u0107a od Premude do Dugog otoka najvi\u0161e se iskori\u0161tava. Panula, parangal te sve ostale tehnike ribolova ovdje se prakticiraju u lovu na zubaca, \u0161krpinu, brancina<\/a>, oradu<\/a>, kanjca, arbuna, cipla i mno\u0161tva ostalih vrsta riba.<\/li>\n
\nRiblja zona koja uz otoke Mljet i Palagru\u017eu raspola\u017ee sa najkvalitetnjiim ribljim fondom. Kako se podru\u010dje sastoji od labirinta tjesnaca, uvala i rtova te mno\u0161tvu brakova, pru\u017ea se mogu\u0107nost ribolova svim tehnikama. Podru\u010dje je vrlo bogato zubacom, kirnjom, \u0161krpinom, \u0161argom, arbunom, brancinom, oradom te mnogim drugim vrstama.
\nIako je do kraja 2012. ribolov na podru\u010dju Kornata bio zabranjen on je novim zakonom o za\u0161titi prirode povu\u010den te je ribolov sportskim ribolovcima dozvoljen.\u00a0 Me\u0111utim, iako je propisom Ministarstva lov dozvoljen, interni propisi uprave Nacionalnog parka Kornati i dalje brane ribolov na podru\u010dju Kornata. Tako je mogu\u0107e da iako imate odgovaraju\u0107u dozvolu svejedno od ribo\u010duvara dobijete kaznu radi kr\u0161enja pravilnika.<\/li>\n
\nRaznoliko \u0161ibensko podu\u010dje prote\u017ee se od Prokljanskog jezera, preko Piranskog zaljeva i Murterskog oto\u010dja do Rogoznice. Kako je ovo podru\u010dje i\u0161arano razli\u010ditim krajolikom te svim tipovima morskog dna<\/a> mogu\u0107 je ulov svih bitnijih vrsta riba.
\nPosebno se isti\u010de podru\u010dje oko otoka \u017dirje koje slovi kao najbogatije i najlovnije podru\u010dj<\/strong>e regije. Najve\u0107i primjerci tuna ulovljeni su upravo na ovom podru\u010dju<\/strong>.<\/li>\n<\/ol>\n\n
\nRibolovna zona Splitskog podru\u010dja, koja se prote\u017ee od Rogoznice do uvale Vrulja koja se nalazi sjeverno od Brela podru\u010dja su na kojem se odvija ribolov velikog intenziteta.
\nMe\u0111utim, najprikladnija lovi\u0161ta ribe, puna brakova, hridi i grebena nalaze se s pu\u010dinske strane Velog i Malog Drvenika i \u0160olte. Ovdje se omecem, povrazom\u00a0 love ugori, lubin, komar\u010da i \u0161krpina, parangalom iglica i osli\u0107 te panulom tune, zubaci i polande.
\nObalni dio ovog podru\u010dja obiluje u\u0161\u0107ima rijeka od kojih su najbitnije \u017drnovnica i Cetina te \u010dije zasla\u0111ene vode privla\u010de ciple, brancine i orade te na \u0161irem podru\u010dju jegulje, cipli,\u00a0 ov\u010dice i jegulje.
\nPosebno je vrijedan lokalitet uvala Vrulja na \u010dijem podru\u010dju se radi podmorskih izvora slatke vode zadr\u017eavaju velike koli\u010dine zubaca i brancina.<\/li>\n
\nVelik dio ribolovne zone otoka Bra\u010da je muljevit i pjeskovit sa mnogobrojnim poljima trave posedonije i zostere.\u00a0 Zato se posvuda blizu\u00a0 obale nalaze orade, \u0161pari i trlje te ugotice i osli\u0107i unutar Bra\u010dkog kanala. Jugozapadna i zapadna strana otoka Bra\u010da jest podru\u010dje sa najve\u0107im dubinama, naime, u neposrednoj blizini obale dubine iznose i do 80m. Upravo zato je ovaj dio fantasti\u010dan ta ribolov<\/a> na zubaca, ugore, murine, kavale i \u0161krpine.\u00a0 Dalje na zapadu, izvan rta Ra\u017eanj izmjenjuje se dno s kamenjem, \u0161ljunkom, pijeskom i mje\u0161avinom svega navedenog te je mogu\u0107 lov jastoga i hlapa.<\/li>\n
\nIako bi \u010dovjek pomislio kako je ve\u0107ina ju\u017eno-dalmatinskih otoka stvarno stanje sa otokom Hvarom ipak nije ba\u0161 tako bajno. Naime, cijela ju\u017ena strana otoka radi nedostatka uvala, brakova s dnom na kojem je prete\u017eno pijesak, ima neprikladna lovi\u0161ta riba.
\nSredi\u0161nja regija, oko Starog Grada i Jelse jest pogodno stani\u0161te \u0161arga, kavale, ugora, \u0161krpine i iglica me\u0111utim taj dio je pod najve\u0107im pritiskom izlovljavanja od strane stanovni\u0161tva.
\nPodru\u010dje oko grada Hvara je za sportki ribolov najzanimljivija zona gdje su mno\u0161tva rtova i uvala, pli\u010dina i podmorskih \u0161pilja te je mogu\u0107e koristiti sve tehnike ribolova za lov \u0161krpine, zubaca, kavale te kirnje.<\/li>\n
\n<\/b>Cijelo obalno podru\u010dje otoka Visa pro\u0161arano je ve\u0107inom hridinastim i lju\u0161turastim podmorjem uz poneku oazu koraljnog podmorja obilato obrasle cistozirom i zosterom. Kako otoci Palagru\u017ea, Jabuka i Svetac, koji su dio Vi\u0161ke ribolovne zone udaljeni od obale te nisu toliko iskori\u0161tavani, \u00a0danas je cijelo podru\u010dje akvatorija pogodno za obavljanje svih vrsta sportskog ribolova. Od riba ovdje se mogu na\u0107i \u0161arag, kantar, okan, brancin, salpa, kavala, zubatac i zubatac kruna\u0161, ugori te murine. Jednako tako oko cijelog otoka odli\u010dan je lov na hobotnice<\/a>.<\/li>\n
\nObala Makarske ribolovne zone prote\u017ee se od uvale Vrulje na sjeveru do Graca ja jugoistoku. Priobalno podmorje je ve\u0107inom pje\u0161\u010dano te udaljavanjem od obale prelazi u muljevito. Mo\u017ee se nai\u0107i i na oaze hridinasto-lju\u0161turastog podmorja pa je mogu\u0107 i ulov zubaca kruna\u0161a, iako dosta rijetko. Uvala Klokun, mjesto gdje se slatke ponornice mje\u0161aju sa slanom vodom sabirali\u0161te je brancina, orade, \u0161arga i pica bli\u017ee obali te udaljenije, kori\u0161tenjem parangala, osli\u0107i i arbuni.<\/li>\n
\nDelta Neretve, koja slovi za jedno od najve\u0107ih prirodnih bogatstava ovog kraja najve\u0107i je hranitelj jest podru\u010dje od iznimne va\u017enosti za sportski ribolov. Hranjiv mulj koji donosi rijeka Neretva \u010dini dno \u010ditavog Neretvanskog kanala te je pogodan kao obitavali\u0161te velikog broja jegulja i cipla, orada i brancina, sku\u0161a i mnogih drugih. Pred samim u\u0161\u0107em Neretve defilira lica, grb i hama te je mogu\u0107 lov na panulu.<\/li>\n
\n<\/b>Isti\u010de se velika razlika izme\u0111u konfiguracije sjeverne i ju\u017ene strane otoka. Sjeverna je obala niska, bez strmina, blago polo\u017eena u more. Podmorje je prete\u017eno pjeskovito, sa mjestimi\u010dnim koraljnim i lju\u0161turastim oazama a posvuda se nalaze i izvori slatke vode. Idealno podmorje za obitavanje orada, brancina te cipala.
\nJu\u017ena obala otoka je strma i nepristupa\u010dna a na njenom hridinastom dnu nalaze se velika polja cistozire.\u00a0 Uvjeti idealni za lov zubaca, \u0161krpine, kirnje i kavale.
\nNa mnogim brakovima ovog podru\u010dja mogu\u0107 je lov kantara, arbuna te jastoga i hlapova.<\/li>\n
\nObala otoka Lastovo je kamenita i strma te prevladavaju hridine i klisure koje se\u00a0 strmo ru\u0161e u more. Tek su rijetki predjeli sa pjeskovitim ili muljevitim dnom. Cijeli otok pogodno je za ribolov zubaca, salpa, kirnja, ugora, te iglica, jastoga i hlapa.<\/li>\n
\nJednako kao otok Kor\u010dula i otok Pelje\u0161ac nudi razli\u010dite smjerove i tehnike ribolova ovisno o obali na kojoj se nalazite. Sjeverna obala, kod Malog stona, nudi radi tokova rijeke Neretve ohla\u0111eno i zasla\u0111eno more. Tu su obale blago polo\u017eene u more pa se mjestimi\u010dno nalazi lju\u0161turasto, pjeskovito ili muljevito dno. Ovdje u odre\u0111enim sezonama putuje mno\u0161tvo cipala, jegulja te \u010ditava jata brancina i komar\u010de.
\nJu\u017enu obalu Pelje\u0161ca oplakuje toplija i slanija morska struja a dno je uz \u010ditavu obalu hridinasto i lju\u0161turasto te obraslo cistozirom.\u00a0 Ovdje nalazimo stalna obitavali\u0161ta\u00a0 \u0161kaprina, zubaca, \u0161arga, kirnje, ugora te velik broj drugih riba.<\/li>\n
\nPodru\u010dje otoka Mljeta je uz Kornate te otok Palagru\u017eu jedno od najbitnijih ribolovnih oaza u Jadranskom moru. Ribe i \u0161koljke iz tih krajeva nemjerljivo su kvalitetnije od svih ostalih.
\nDno mora uz Mljet je mje\u0161ovito. Nailazimo na podru\u010dja prekrivena kamenito-lju\u0161turastim dnom, koraljasto-kamenitim, pjeskovitim te muljevitim. Uz bujna polja raslinja oko mnogobrojnih oto\u010di\u0107a i hridi nalazimo stani\u0161ta svij va\u017enih ribljih vrsta \u2013 zubaca<\/a>, kavala, kirnja, jastoga, arbuna, tabinje, \u0161karpine, lubine, komar\u010de<\/a> te gofa \u2013 pelagijske riblje vrste koja ve\u0107inom obitava u otvorenom moru.<\/li>\n
\nDubrova\u010dka ribolovna zona se\u017ee od Stonskog kanala na sjeveru do vrata Boke Kotorske na jugu. Podru\u010dje je svojstveno po mnogobrojnim otocima, kanalima, rtovima, uvala i zaljevima s vrlo \u0161arolikim bogatstvom podmorskog pejza\u017ea.
\nNiz elafitskih otoka \u2013 \u0160ipan, Lopud, Lokrum i Kolo\u010dep imaju vrlo sli\u010dne podmorje \u2013 ve\u0107inom hridinasto-lju\u0161turasto obraslo cistozirom te je bogato zubatcom, ugorom, \u0161aragom, picom, \u0161karpinom, murinom, pagarom.\u00a0 Na strani Elafitskih otoka nalazimo potpuno druga\u010dije podmorje \u2013 kamenito do pje\u0161\u010dano i\u0161arano sa manjim poljima posidonije i zostere.\u00a0 Ovdje je mogu\u0107 ribolov na lubina, oradu, cipla, \u0161para, fratra, ov\u010dice<\/a> te lov gofa i lice na panulu.<\/li>\n<\/ol>\n
\n<\/b><\/p>\n\n
\n<\/b>Kako je Jadransko more povr\u0161inom gledano prema ostalim svjetskim morima malo more te su same mogu\u0107nosti sportskog ribolova limitirane malim brojem pelagijskih i bentonskih vrsta, ipak mogu ponudit dovoljno adrenalina i zadovoljstva za najzagri\u017eenije sportske ribolovce.
\nZa sportski ribolov<\/a><\/strong> na pu\u010dini potreban je mnogo ja\u010di ribolovni pribor od standardnog, od \u0161tapova s koturom i debelim uprednicama te do ja\u010dih parangala i ometaca.
\nNaj\u010de\u0161\u0107i ulov u ovoj ribolovnoj zoni jesu svakako tune, gofovi, igluni te morski psi. <\/b><\/li>\n<\/ol>\n